Ljudi koji ne nose cipele imaju zdravija stopala

Najstarija obuća u Hrvatskoj potječe iz 2800. godine prije Krista, a pronađena je u Vučedolu 10. rujna, 2007. godine. Iako je cipela nenosiva jer je napravljena od keramike predstavlja vrijedan primjer vučedolske umjetnosti.

Vučedolska obuća se može rekonstruirati prema brojnim nalazima keramičkih modela. Ovi nalazi pokazuju da se obuća radila za lijevu i desnu nogu. Obuću su činili vrlo jednostavni opanci od meke kože, ali i dobro rađene, šivane cipele i čizme od tvrde kože, često bogato ukrašene. Uz njih su išle debele vunene, ukrašene čarape, kao i nazuvci za noge kakve u recentnoj kulturi zovemo terluci. Vučedolska kultura je iznimno bogata i dragocjena.

Cipele spadaju među najstarije ljudske izume, a prema istraživanjima američkih znanstvenika započeli smo ih nositi prije otprilike 26 i 40 tisuća godina. U pradavna vremena to su bile razne obloge koje su služile tome da zaštite noge od hladnoće, udaraca, trnja, kamenja i drugih oštrih predmeta. Tradicija cipela poznata je u Japanu i Kini, gdje je simbol ženstvenosti oduvijek predstavljala lijepa cipela na malenom i uskom stopalu. Žene su trpjele bolove pokušavajući staviti svoje stopalo u minijaturni kalup obuće.

Najstarije danas poznate cipele stare su između 9 i 10 tisuća godina. Pronašao ih je američki znastvenik Luther Cressman, 1938. godine u špilji Fort Rock, u američkoj državi Oregon. Napravljene su od špage, a do današnjeg su se dana sačuvale zbog vulkanske lave koja ih je zatrpala te ih tako konzervirala.

Upotreba cipela poznata je još u najranijim ljudskim civilizacijama, poput one egipatske ili kineske, a o njima je pisano i u Bibliji. Izrađivane su od konopa, dlake, perja, željeza pa čak i papira, a materijal koji je tijekom povijesti imao najrašireniju uporabu svakako je koža. U starom Egiptu, poznate rimljanke simbolizirale su pripadnost visokom plemstvu. U Philadelphiji lijeva i desna cipela kreirane su tek 1818. godine. Od samih početaka cipele su bile odraz društvenog statusa, a tijekom 17. i 18. stoljeća taj se status čak određivao visinom potpetice. 

No, činjenica proizašla iz proučavanja brojnih medicinskih zapisa i starih drevnih kultura je da ljudi koji ne nose cipele imaju zdravija stopala, manju deformiranost i veću pokretljivost u odnosu na populaciju koja nosi cipele. 

Naša stopala konstantno osjećaju površinu po kojoj koračamo, te nam signaliziraju jesmo li na toploj ili hladnoj površini, gruboj ili glatkoj podlozi. Stopala su relativno mala u odnosu na ostale dijelove tijela, ali sadrže 25 posto svih kostiju. U stopalima se nalazi 26 kostiju, 33 zgloba, više od 100 ligamenata, 19 mišića i oko 250.000 žlijezda znojnica. Žene uglavnom puno više od muškaraca trpe posljedice zbog nošenja neudobnih cipela i visokih potpetica kao modnog detalja. Stoga je udobna obuća doista bitna za naša stopala i naše zdravlje.

Facebook komentari

komentara

Komentirajte