Fenomen istarskih slapova 

O istarskim slapovima doista znamo vrlo malo ili gotovo ništa. Većina ljudi u Istri zna za 3-4 slapa u prosjeku, no slapova ima znatno više. Uzmemo li u obzir da su slapovi nestalna i povremena pojava, te da se najčešće nalaze na teže pristupačnim mjestima naše neznanje po ovom pitanju možda i nije toliko za osuđivanje.

Što su uopće slapovi?

Slapovi su prirodna pojava koja nastaje zbog nagle promjene terena odnosno visinske razlike korita rijeke (ili potoka) uslijed čega voda slobodno pada ili klizi po strmim okomitim stijenama.

Na stalnim vodotocima najvećih rijeka Mirne, Dragonje i Raše nema slapova jer su njihova korita zaglađena tijekom desetke tisuća godina erozivnog djelovanja vode i leda. Ukoliko računamo slapove više od dva metra, u Istri ih ima preko pedeset (tridesetak u hrvatskom teritorijalnom dijelu i dvadesetak u slovenskom dijelu Istre).

Slap u Istri

Velika većina slapova tijekom ljetnih mjeseci potpuno isčezne, a do pojave pojedinih slapova se čeka ponekad i duže od godinu dana. No, svi slapovi imaju zajednički prepoznatljiv obrazac krškog područja:

– slapovi se pojavljuju na mjestima gdje su vodonepropusne flišne naslage ispresjecane tvrdim karbonatnim grebenima okomito na smjer vodotoka,

– pojedini slapovi padaju u karbonatni polulonac koji je s dvije ili tri strane zatvoren da bi na slobodnoj strani voda nastavila teći,

– uslijed turbulencije vode i kemijske otpornosti karbonatnih stijena oblikuju se kotli ( pravilne kotlaste udubine u stijeni),

– vode nekih slapova toliko otapaju i podlokavaju karbonatnu stijenu što uzrokuje oblikovanje polupećina,

– ispod slapa se u pravilu stvara jezerce.

Slap u Istri

Slapove je najbolje posjećivati u proljeće i jesen kada je veća vjerojatnost za dovoljne količine vode.

Ukoliko želite bolje upoznati i doživjeti neke od istarskih slapova:

Facebook komentari

komentara

Komentirajte

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.