Giant’s Causeway – Prolaz divova lokalitet je s 40 000 bazaltnih stupova uglavnom heksagonalnog oblika u prirodnoj simetriji koju je vrlo teško pronaći u geologiji. Doista je teško povjerovati da je priroda matematičkom preciznošću oblikovala ove bazaltne stupove prije 60 milijuna godina.

Giant’s Causeway – Prolaz divova predstavlja turističku atrakciju koja se nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske baštine od 1986.  godine. Lokalitet se nalazi na sjeveroistočnoj obali Irske u grofoviji Antrim, te slikovito predstavlja jedinstveni primjer brzog hlađenja bazaltne lave nakon vulkanske erupcije.

Bilo je to u doba kada su se američki i europski kontinent počeli odvajati i međusobno udaljavati dok je Atlantski ocean punio prostor među njima, a vulkanski jarak s dna oceana izlijevao lavu tvoreći najveću izljevnu ploču u Europi. Ploča je jednakomjerno popucala nevjerojatnom geometrijskom preciznošću uslijed djelovanja kontrakcijskih sila.

Prosječan promjer šesterokutnih bazaltnih stupova iznosi 460 milimetara, a visina im se kreće postepeno od jednog do dvanaest metara. Današnji stepenasti oblik nastao je uslijed erozija uzrokovanih ledenjacima tijekom proteklih tisućljeća i neumorno udaranje valova Atlantskog oceana. Ovako zbijeni bazaltni stupovi pod pritiskom se razdvajaju pa valovi postepeno odnose gornje dijelove.

Giant’s Causeway – Prolaz divova je najpoznatija bazaltna tvorevina ovog tipa, ali nije jedina. U susjednim uvalama i liticama nalazi se još mnogo sličnih tvorevina koje nose različite nazive kao što su Orgulje i Amfiteatar. Ovdje je priroda oblikovala prava umjetnička djela koja nose popularne nazive Stolica želja, Divovska čizma, Devina grba, Saće i drugi.

Giant’s Causeway – Prolaz divova s čestim morskim izmaglicama znao je biti poguban za brodove. 1588. Godine ovdje je potonuo najveći brod Španjolske Armade, galleass Girona. Galleass je brod koji je objedinjavao borbenu snagu galiona i brzinu galije na vesla.

Armadu je činilo 131 brodova s 30 000 španjolskih vojnika kada se uputila napasti Englesku. No, nakon dramatičnih gubitaka koje joj je nanijela engleska flota, Armada je u lošim vremenskim uvjetima plovila ovim opasnim putem. Dvadesetak brodova potonulo je uz obalu Irske, a od cijele Armade u Španjolsku se vratilo samo pola brodova.

Dana 26. listopada, 1588. godine na Gironi se nalazilo 1300 ljudi uključujući spašene posade s dva potonula broda. Toga dana Girona je udarila u stijenu i potonula. Od 1300 ljudi brodolom je preživjelo samo petero.

Belgijski hidroarheolog Robert Stenuit pronašao je 1967. godine blago s Girone razbacano po morskome dnu, te ga sljedeće dvije godine sa svojom ekipom vadio s dna oceana. Vrijedni predmeti s Girone danas se mogu razgledati u muzeju Ulstera u Belfastu.

U nastavku je interaktivna karta lokacije Giant’s Causeway – Prolaz divova.