Dobrovoljna izolacija
6. ožujka 2018.Ljepota i snaga je u ženi
8. ožujka 2018.Gomila (1027 m) je kontrolna točka (KT11) Istarskog planinarskog puta. Ovaj ćićarijski livadski vrh otvorenog vidika nije nimalo eksponiran u planinarskom svijetu, no ipak pruža poseban doživljaj. Na trasi Istarskog planinarskog puta smjestio se između vrhova Orljak i Žbevnica.
Osim sa Žbevnice i Orljaka po IPP-u na Gomilu možete stići prilaznim putevima iz ćićarijskih sela Trstenika, Rašpora i Račje Vasi. Stoga je Gomila lako dostupan vrh s raznim alternativama kružnih izleta i avanturističkih lutanja. Područje oko Gomile obiluje s bezbroj skrovitih pustolovnih zanimljivosti.
Ukoliko se odlučite pristupiti Gomili iz Račje Vasi ( vidi: http://info.hps.hr/putovi/putovi?p[view]=1215 ) za dvadesetak minuta naći ćete se na trasi IPP-a. No, prije toga nailazite na odvojak s lijeve strane prilaznoj stazi koja vas vodi do male skrovite pećine pod vrhom Svete Jelene. Ukoliko volite osamljena mjesta preporučujemo vam da je svakako posjetite. Put iz Račje Vasi na Gomilu nikako nije ni monoton ni jednoličan pa vam ostavljamo na raspolaganje da ga osobno doživite na svoj način.
Markirana staza IPP-a nepogrešivo vas vodi prema vrhu. No, samo petnaestak minuta prije vrha, kod putokaza, gdje staza naglo skreće prema zapadu (lijevo) otvarajući pogled prema vršnoj glavici Gomile, nalazi se šuma Gvozd. Oko 60 metara istočno (lijevo) u šumi Gvozd nalazi se stari zapušteni spomenik AFŽ-a. Naime, ovdje je održana prva konferencija AFŽ-a u Istri 22/23.07.1944. godine okupivši oko 2000 žena i djevojaka iz Istre i Kvarnera. Starim nemarkiranim šumskim stazama može se stići do obližnjih vrhova Vršić i Mocvil. Nekada je ova staza bila markirana, spomenik AFŽ-a predstavljao je kontrolnu točku (KT4) starog IPP-a prije razgraničenja sa Slovenijom.
Bliži prilaz Gomili vodi iz Rašpora. Uspinjući se prema Gomili možete se upustiti u avanturu istraživanja ostataka starog Rašporskog kapetanata koje se nalaze istočno od planinarskog puta koji se spaja s trasom IPP-a na dionici Trstenik-Gomila (vidi: http://info.hps.hr/putovi/putovi?p[view]=1214 ).
Ukoliko se ipak odlučite za prilaz iz Trstenika u samom startu uključujete se na trasu Istarskog planinarskog puta koji povezuje Gomilu sa Žbevnicom. Iskreno, svaki prilazni put Gomili je zanimljiv i jedinstven pa nije na odmet svaki od njih prohodati i upoznati. Uspon od Trstenika pruža najviše otvorenih vidika pa se u njemu može uživati prilikom spuštanja s Gomile (vidi: http://info.hps.hr/putovi/putovi?p[view]=1210 )
S križanja planinarskih putova gdje se spajaju dionice od Trstenika i Rašpora uspon do vrha trajat će 10-15 minuta, bit će iz minute u minutu sve intenzivniji, a pogled otvoreniji. Staza prema vrhu vodi u cik-cak, ali pogled na vršnu glavicu nepogrešivo vas vodi do cilja. Na travnatom vrhu Gomile dočekati će vas gostoljubivo stari geodetski stup i otvoreni horizonti.
Napomena: Zanimljiv detalj vezan za Gomilu govori o tome da isčitavajući literaturu iz godine u godinu, može nam se učiniti da Gomila nekim ubrzanim procesom raste obzirom na različite informacije o visini ovog vrha. Naime, u literaturi staroj dva-tri desetljeća i na starijim kartama spominje se visina ove kontrolne točke od 1000 ili 1010 metara nadmorske visine. Mjerenja novijih datuma određuju mu visinu 1026 odnosno 1027 metara. Obzirom da se radi o vrlo kratkom vremenskom intervalu ove informacije mogu zvučati vrlo zbunjujuće. Bez obzira na to jesu li starija mjerenja bila nepouzdana i neprecizna, takvu razliku u mjerenjima nismo još nigdje zapazili.