Čini se kako se mi ljudi sramimo i plašimo sličnosti sa čovjekolikim majmunima, sam naziv kaže kako smo si nalik, ne samo po izgledu, već i po ponašanju, a i po ustroju društvene zajednice. Činjenica je kako se te sličnosti ne treba sramiti već naprotiv, a gorile su te koje bi se trebale sramiti i još više plašiti čovjeka, čovjeka koji im krade teritorij i nesmiljeno ubija kroz cijelu prošlost. Dakle upoznajmo ukratko tko su i što su gorile.

Gorila, njinja ili pongo, kako ga nazivaju domoroci je veoma snažan primat, puno snažniji od čovjeka (najveća iz­mjerena visina jednog gorile je 230 cm), a težina za ženke je oko 90 kg, a mužjaci znaju doseći u prirodi zastrašujućih 300 kg. Primjerci u zatočeništvu su znali težiti i do 350 kg. Najkarakterističnije značajke su duljina i snaga trupa i prednjih udova, nesrazmjerna veličina stopala i dlanova.

Linija lubanje uzdiže se od snažno izbočenih kostiju iznad obrva ponešto skošeno prema tjemenu, te se blago za­obljena uspinje na tjeme otkud se ravno spušta prema zatiljku. Luk obrva je uslijed debele kože i gušće dlake na njima još ispupčeniji, tako da su sitne smeđe oči tim dublje uvučene. Nos je spljošten u sredini po duljini uleknut, sa široko postavljenim nozdrvama. Široku gubicu zatvaraju de­bele usne, kraće i manje pokretne od usana ostalih čovjekolikih majmuna, tako da su sličnije čovjekovim usnama. Brada iako je kratka i podvučena, ne djeluje tako jer je izbočena zajedno s čitavim donjim čeljusnim dijelom lica. Uši gorile smještene su prilično prema natrag, u visini očiju. Uške su manje nego u čimpanze, ali veće od čovjekovih i sličnije ljudskim ušima od ušiju bilo kojeg drugog majmuna.

Zbog snažnih koštanih izraslina na vrat­nim kralješcima, koji su pokriveni sna­žnim mišićima, kratki vrat se straga nasta­vlja u ravnoj liniji prema zatiljku i leđima, pa se samo postrance i sprijeda odvaja od trupa, tako da izgleda kao da glava sjedi neposredno na trupu. Trup se ističe izvan­rednom snagom i u usporedbi s trupom čovjeka, nerazmjernom dužinom. Snažni prsni koš neobično je širok, ramena goto­vo pretjerano razvijena, a snažna leđa blago zaobljena.
Udovi gorile se bitno razlikuju od ljudskih, jer su njihovi pojedini dijelovi podjednako debeli. Gorile nemaju izraže­no mišičje, ni list na potkoljenici nije izrazito razvijen. Nadlaktica je ponešto produljena ali je čitava ruka kraća nego u ostalih čovjekolikih majmuna. Uzmemo li u obzir dužinu trupa, prednji udovi nisu mnogo duži od ljudskih ruku, ali se takav dojam dobiva zbog slabije razvijenih no­gu. Palac je kao u svih čovjekolikih majmuna slab i kratak, upola manji od drugih prstiju.

Usporedimo li građu tijela gorile i njegovih srodnika, njegova se natkoljeni­ca doima snažnom i dugom, a potkoljenica kratkom i slabijom. Stopalo mu je kratko i bezoblično prošireno, a razmjerno snažan i dug nožni palac, koji je slabo pokretan i na vrhu proširen, iskrenut je prema osta­lim prstima nogu pod kutem od šezdeset stupnjeva. Prednji dio lica gol je sve do obrva, a sa strane sve do jagodičnog luka i naniže do brade. Tijelo je, naprotiv, obra­slo prilično gustom dlakom nalik na vunu koja prekriva redovito gornji dio glave, zatiljak, ramena i nadlaktica. Natkoljenice i potkoljenice su najgušće obrasle, a prsa i trbuh slabije. U starih životinja dlaka je na srednjem i donjem dijelu tijela obično olinjala. Svi goli dijelovi su škriljasto sivkasto-crni. Dijelovi obrasli dlakom su mrko tamnosmeđi. Odrasli mužjaci i žen­ke međusobno se razlikuju samo veliči­nom.

Zubi u gorila su vrlo snažni, naročito očnjaci, razvijeni gotovo kao u zvijeri. Svojom čvrstoćom kostur odgovara veli­čini čitave životinje, dok veličinom odska­če lubanja, skučeni prostor za mozak, dug i uzak, postrance spljošten, a strage uglato izbočen. Na tjemenu mužjaka jako je izražen koštani greben, a na licu nadočni lukovi i jagodične kosti, te golema donja čeljust. Građa ruku i šaka vrlo je snažna, a prsni koš između trinaest pari rebara neobično širok.

Domovina gorile je u šumovitim pod­ručjima centralne Afrike, od Kameruna do jezera Kivu. Gorila se hrani plodovima i lišćem, te ovisno o vrsti će pojesti neke vrste insekata, meso drugih životinja ne jedu.

Gorile su širom svijeta postale poznatije kada ih je u drami Gorile u magli koja priča priču o zoologinji Dian Fossey koja se za života posvetila proučavanju gorila i borbi za njihovo preživljavanje u Africi, a najveću “slavu” su postigle s kultnim filmom King Kong.