Kako je nestalo Čepičko jezero rijetko se tko još može dosjetiti, a ipak se čini da to nije bilo toliko davno. O isušivanju Čepićkog jezera razmišljalo se vrlo dugo. Jezero je navodno bilo muljevito i malarično leglo komaraca i nezdrave klime. Bilo je tu šarana, jegulja, klene i druge slatkovodne ribe, pa se lokalno stanovništvo bavilo ribarstvom.

Potkraj 18. stoljeća Austrija i Venecija zajednički dokumentiraju prijedlog plana, a čitavo stoljeće kasnije izrađuje se projekt o uređenju riječnih tokova Raše i Boljunčice, te dobivanju velikih plodnih površina.  1902. godine kreće uređenje ušća rijeke Raše, ali s višegodišnjim prekidima zbog nedostatka financijskih sredstava.

U siječnju, 1928. godine započelo je kopanje vanjskih kanala, a probijanje tunela okončano je u kolovozu. Radovi su trajali 4 godine. Za kopanje 1.3 km odvodnih kanala i tunela utrošeno je 199 074 nadnica. Radilo se u tri smjene.

11.siječnja, 1932.godine, u 13 h probijena je brana tunela da bi ogromna vodena masa iz jezera za 26 minuta stigla do Plominskog zaljeva. U siječnju, 1933. godine sva voda je istekla, da bi već istoga ljeta započela melioracija i uređenje poljoprivrednog zemljišta. Danas se ovdje prostire Čepićko polje.

Tako je nestalo Čepičko jezero…