Cvijeće luči mirisnu otopinu – nektar. Posebne žlijezde koje proizvode nektar zovu se nektariji, a nalaze se duboko u unutrašnjosti cvijeća. Biljke proizvodnjom nektara privlače kukce koji ih oprašuju. Radilice jezikom sišu nektar i spremaju ga u medni želudac, zatim skupljeni nektar u košnici predaju mladim radilicama da bi se vratili ponovnom sakupljanju.

Mlade radilice nektaru dodaju enzime premećući ih u ustima dvadesetak minuta. Ovdje dolazi do cijepanja saharoze iz nektara na glukozu i fruktozu. Nakon toga radilice odlažu nektar u stanice saća kako bi isparila voda i kako bi se zgusnuo. Kada je smjesa već dovoljno gusta, radilice je ponovo žvaču i tek tada dovode u stanje koje nazivamo medom. Med se potom postavlja u stanicu za odlaganje meda i poklopi voskom. Tako skladišten čuva eterična ulja iz nektara, a pčele ga po potrebi otvaraju i koriste.

Med je hrana bogata energijom koju proizvode pčele radilice kako bi njime nahranile mlade pčele. Jedan dio radilica početkom zime ugiba. Kako bi matica prezimila s njom zimu provede nekoliko stotina radilica koje brinu o njoj, hraneći je, čisteći i brinući se za jaja i ličinke. Potrebno je imati zalihe nektara za prezimljavanje, a zalihe tijekom ljeta pravi pčela medarica. Kada u prirodi raste obilje cvijeća, pčele imaju i više nego dovoljno hrane od koje dio ostaje za zimu. Početkom proljeća kraljica majka osniva novu koloniju, a sredinom ljeta roj pčela sastoji se od jedne matice i preko 60.000 pčela radilica.

Dakle, med je za pčele važan tijekom čitave godine. Čuva se u voštanim stanicama i predstavlja hranu za ličinke i ostale stanovnike košnice koji je ne mogu napuštati, pa potpuno ovise o spremljenim rezervama. Pčelari to znaju i vode brigu o tome.

Kako bi osigurali pčelama dovoljno hrane za proizvodnju meda tijekom cijele godine, pčelari svoje košnice često sele, pa i po nekoliko stotina kilometara. To je sastavni dio pčelarenja.

Glavni sastojci meda su ugljikohidrati dok omjer vode u prirodnom medu ovisno o vrsti može iznositi 15-20%. Količina vode uzrokuje kristalizaciju meda te utječe na njegovu viskoznost i gustoću. Korisno je znati da med velikim zagrijavanjem gubi ljekovita svojstva. Stoga ga nikada ne stavljamo u vreli čaj. Kako bismo izvukli maksimalnu korist iz meda potrebno ga konzumirati potpuno otopljenog. Poželjno ga je držati u ustima dok se potpuno ne otopi.

Med spada među najsavršenije proizvode prirode, u njemu se nalaze gotovo svi sastojci koji grade ljudski organizam. Tajnu proizvodnje meda pčele nose u svom tijelu i organima za probavu. Svi dosadašnji pokušaji industrijalizacije i komercijalizacije meda nisu nikada donijeli željene rezultate.