Kopriva je samonikla jestiva biljka koja raste kao korov, a njeno blagotvorno djelovanje na organizam poznato je od davnina u narodnoj medicini. Ova biljka obiluje vitaminima i mineralima, jača imunitet i djeluje antibakterijski kod svih vrsta upala u tijelu. Kopriva potiče izlučivanje suvišnih tekućina iz organizma, blagotvorno djeluje na bubrege, mjehur i probavu. Osim toga, kopriva djelotvorno ublažava probleme s kožom i vlasištem, kao što su psorijaze, ekcemi, lišajevi i osipi. Ova biljka se vrlo uspješno koristi i za izradu gnojiva kao prihrana i zaštita povrtnog i ostalog bilja.

Kopriva voli vlažna, humusna tla i lako ćete je pronaći po šikarama, šumama, livadama, vrtovima, te uz napuštene zidine i ograde. Svi dijelovi biljke su korisni i nema neželjenih djelovanja. Za jelo se ubire u proljeće mlada biljka prije cvatnje, a za ljekovite pripravke skuplja se tijekom cvatnje. Sitni zelenkasti cvijetovi skupljeni su u resice i cvatu od lipnja do rujna.

Koprivu štite krhke bodlje koje, koje se pri dodiru lako rasprsnu ispuštajući tekućinu koja na našoj koži izaziva burne i neugodne reakcije crvenila, plikova i žarenja. Ali to nikako nije razlog da odustanemo od ove biljke. Rukavice su sasvim dovoljna zaštita. Ukoliko berete mladu koprivu, činite to u prirodnom okolišu koji nije izložen urbanom onečišćenju.

Kopriva (latinski naziv Urtica dioica) je sve popularnija namirnica na našim trpezama, pa postoji cijela paleta recepata za pripremu delikatesnih obroka. Uz bezbroj mogućnosti maštovitih obroka na bazi koprive predložiti ćemo onima koji još nisu usvojili naviku konzumiranja ove nadasve zdrave namirnice da isprobaju raznovrsne kremaste juhe sa koprivom ili polpete i popečke od koprive sa raznim dodacima. Možete je i kratko blanširati, te zamrznuti poput špinata i šparoga da vam bude pri ruci kad poželite.

Budite maštoviti i poigrajte se s koprivom u vašoj kuhinji ovog proljeća.