Mami nas ovo lijepo vrijeme van, jedva smo dočekali toplinu proljeća i povratak u prirodu, ali zna se svako toliko čuti „opet ga imam“. Da, u ovo doba godine počinje aktivnost krpelja i od njih se treba zaštititi. Krpelji  latinskog naziva Ixodida su nametnici koji parazitiraju na domaćinu i  veoma često znaju biti prenosioci većeg broja bolesti.

Krpelji kao „domaćina“ vole uzeti sve više sisavce, a među njima i čovjeka,veoma rado se hvataju i na skoro sve domaće životinje, pse, mačke, ovce, koze, kuniće, a isto tako i na divlje životinje te na ptice i gmazove. Znači u prirodi mu rijetko tko može pobjeći. 

Krpelji su srodnici pauka i sa svojih osam nogu razvili su tehniku koja ih upozorava na vibracije dolaska velikih bića koja nude njihovu hranu, a to je krv, reakcija na približavanje hoda je bacanje i kačenje za plijen i potom traženje idealnog mekanog i vlažnog područja za ispijanje krvi, kao što je pod pazuhom, iza koljena, na preponama, ali neće se libiti niti drugih mjesta na tijelu ako su im primarna teže dostupna.

Sam čin traženja pogodne lokacije za hranjenje kod krpelja traje u prosjeku dva do tri sata, zato savjetujemo da se u prirodi pregledate u tom periodu.

Krpelji su razvili poseban anestetik koji luče prilikom uboda pa je njihovo zavlačenje odnosno probadanje pod kožu domaćina potpuno bezbolno, krpelj kožu probija nekoliko minuta i potom odmah kreće u hranjenje.

Hranjenje je kritičan trenutak jer prilikom hranjenja može doći do zaraze domaćina s nekim ne baš bezopasnim bolestima poput lyme borelioze, virusnog krpeljnog meningoencefalitisa, erlihioze, tularemije, Q groznica i rikecioze.

Životni ciklus krpelja se odvija u tri faze, kao ličinka, potom kao nimfa sa šest nogu, te kao odrasli krpelj s osam nogu. Krpelji se hrane od ožujka pa sve do listopada.

Kad se ženka nahrani i postane velika poput zrna ricinusa otkači se sa svog domaćina i liježe tisuće jajašaca i tada ugiba.

Zaštita od krpelji

Ono što nas najviše zanima je kako se zaštiti od krpelji, ako dođe do penetracije odnosno ako je krpelj već zabio svoje rilo u kožu, treba ga što hitnije izvaditi iz kože, najnovije studije kažu kako je poželjno krpelja iščupati s kože, a to je najbolje učiniti s pincetom i to što brže, nikakvo vrćenje krpelja u krug ili namakanje alkoholom ili raznim uljima jer to može biti veoma opasno kada su u pitanju zaraženi krpelji, vrćenje predstavlja dugotrajno stiskanje tijela krpelja koje može uroditi istiskanjem zaraženog sadržaja iz njega u tijelo domaćina, slična reakcija se događa i prilikom namakanja s kemikalijama i uljima, naime dolazi do kontrakcije utrobe krpelja i on pritom istiskuje sadržaj iz sebe koji može biti zarazan.

Čak iako prilikom čupanja krpelja s kože ostane njegova glava, to je manji razlog za zabrinutost jer glava jako rijetko sadrži zaraženi sadržaj. Glavu krpelja odite izvaditi kod vašeg liječnika.

Kako kažu prevencija je najbolji lijek u zaštiti od krpelja, stoga se trudite izbjegavati situacije u kojima se krpelji mogu zakačiti za vas.

Mnogi preporučuju korištenje raznih prirodnih repelenata, a ako i oni ne pomognu onda možete nabaviti kemijske repelenate u ljekarnama, ali znajte da na taj način toksine unosite i u svoje tijelo te nošenje odjeće s dugim nogavicama i dugim rukavima, dok bi obuća trebala biti zatvorena. Izbjegavati odjeću koja ima dlačice jer se tima olakšava hvatanje krpelji. Kada se vratite iz prirode temeljito pregledajte cijelo tijelo,  posebice pretražiti područja vlasišta, iza ušiju, zatiljak, vrat, prepone, pazuhe i područje iza koljena, te pupak.

Dakle, uživajte u prirodi ali se zaštitite od krpelja.

Izdvojena fotogarafija krpelja: Richard Bartz