Najveće pustinje na zemaljskoj kugli ogromna su i fascinantna prostranstva koja ostavljaju dojam praznine i usamljenosti. Zbog nedostatka vlage nemaju vegetacijski pokrov. Suhoća im je glavno klimatsko obilježje. Pustinje i polupustinje zajedno pokrivaju 1/3 površine Zemlje.
Svijet okružuju dva pojasa vrućih pustinja. Na sjevernoj polutki Sahara, pusti predjeli Arabije, pustinje središnje Azije i američke pustinje. Na južnoj polutki su pustinje Kalahari i Namib u Africi, Pustinja Atacama u Južnoj Americi i australske pustinje.
Ova pustinjska područja nastala su pod utjecajem globalnog kretanja vrućeg zraka, suhih vjetrova, pješčanih dina i oluja.
Postoji i nekoliko hladnih pustinja poput pustinje Gobi u Aziji koja se nalazi na nadmorskoj visini iznad 2000 metara.
Pustinjske temperature dramatično osciliraju tijekom dana i noći. Dok se dnevne temperature pod suncem bez oblaka uspinju do 55 stupnjeva celzijusa, noću se znaju spustiti ispod ništice.
Pustinjska prostranstva često sadrže značajne količine rudnog bogatstva kao što su bakar, olovo, željezo, nikal, cink, zlato, uranij i druge. Osobito su značajna ležišta nafte i prirodnoga plina.
Najveće pustinje na svijetu:
- Sahara, Sjeverna Afrika 9 100 000 km2 ( foto: Luca Galuzzi )
- Gobi, Azija 1 295 000 km2 ( foto: Severin )
- Rub al-Khali, Arapski poluotok 650 000 km2 ( foto: Nepenthes )
- Kalahari, Južna Afrika 520 000 km2 ( foto: Elmar Thiel )
- The Great Victoria, Australija 348 750 km2 ( foto: Marian Deschain )
- Karakum, Turkmenistan, Zapadna Azija 340 000 km2 ( foto: David Stanley )
