Na Zemlji 99% leda iz ledenjaka odnosno glečera nalazi se u polarnim regijama. No, ustvari ih se može pronaći na svakom kontinentu osim Australije. U tropskim područjima ledenjaci se nalaze jedino na vrhovima najviših planina. Ledenjaci prekrivaju tek oko 10 % površine Zemlje, no oko 95% ledenjaka nalazi se na Antarktiku ili Grenlandu.

Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda koje se stvara na mjestima gdje taloženje snijega nadmašuje proces topljenja kroz duže vremensko razdoblje. Tijekom desetljeća i stoljeća, zbijeni snijeg pretvara se u led. Ako potječe na kopnu, ledenjak polako putuje zbog naprezanja pod silom gravitacije koje izaziva njegova težina. Može ga se prepoznati po pukotinama koje nastaju uslijed njegovog kretanja. Ledenjak pokupi sa sobom komade stijenja i prašine, što dovodi do oblika zemljišta koje nazivamo cirk ili morena.

Ledenjaci su važan dio kriosfere, a to je pojam koji opisuje sva područja na Zemlji, gdje je voda pretvorena u kruti oblik, uključujući osim ledenjaka o kojima je ovdje riječ, morski led, jezerski led, snježni pokrivač, ledeni pokrivač te smrznutu zemlju.

 Ledenjake ćemo razvrstati po njihovim specifičnim karakteristikama:

Dolinski ledenjaci – najpoznatiji su alpinistima, ima ih u Alpama, Andima i na Himalaji.To su ledenjaci zarobljeni među planinskim padinama (stranama) te se kreću od gornjih snježnih zona uslijed gravitacije. Najpoznatiji su Beardmore na Antarktiku, Hubbard na Aljasci i Biafo-Hispar na Karakorumu. Karakorum, osim Antarktika ima najveći broj ledenjaka.

Ledenjaci u podnožju planina – prostiru se pobočno i rijetka su pojava kao npr. Beringov ledenjak na Aljasci.

Kontinentalni ledenjaci – ledeni pokrovi koji se u svim smjerovima kreću prema moru (Grenland, Antarktik). Tragovi kretanja takvih ledenjaka uočljivi su na crnogorskim planinama.

Skandinavski ledenjaci – nalaze se na planinskim visoravnima, sredina im je ispupčena, a jezici se protežu u svim smjerovima, te su karakteristični za Skandinaviju.

Triglavski ledenjak – nalazi se na sjevernoj padini Triglava, na visini od 2400 metara te predstavlja jedini stalni ledenjak u Sloveniji, dužina mu je oko 500 metara, a površina 12-15 hektara

Himalajski ledenjaci – veći su od alpskih i protežu se desetinama kilometara

Aljaški tip ledenjaka – karakterističan je po velikom broju jezika koji se spuštaju s planinskih strana u podnožje planine

Viseći ledenjak – jezik visećeg ledenjaka može visiti samostalno, neovisno ili se stepenasto spajati na glavni ledenjak

Spomenimo još samo osnovne pojmove ledenjačkih oblika:

Čelo ledenjaka – mjesto gdje ledenjak prestaje
Ledopad – nastaje pri kretanju ledenjaka preko stepenastog terena prilikom čega se raspucava u mnogo pukotina i tornjića, te je izuzetno opasan jer se neprestano kreće prema dolje pa ih je poželjno izbjegavati ili u krajnjem slučaju priječiti
Morena – sastoji se od lomljenog materijala kamenja, šljunka, blata i staroga snijega na krajevima ledenjaka; dok su stare morene sabijene i utabane, mlade su rastresite; prelazak morena je zamoran, ali bezopasan ukoliko ne prijeti opasnost od padajućeg kamenja
Serak – zaleđeni ledenjački potoci, opasni i nestabilni ledopadi, skokovi i tornjići
Ledenjački potok – formira se otapanjem vode bilo na površini ili u dubini ledenjaka
Ledeni most – snježni blok nad pukotinom, izuzetno opasan i najslabiji je poslijepodne nakon duge izloženosti sunčevim zrakama
Ledenjački stolovi – kameni blokovi ili stupovi koji izviruju iz ledenjaka uslijed otapanja površinskog sloja snijega i leda pod utjecajem sunca

Ledenjaci su najveći spremnici slatke vode na našoj planeti. Mnogi ledenjaci skupljaju vodu za vrijeme hladne sezone, a u toploj sezoni otpuštaju vodu, koja je vrlo važna za ljude, životinje i vegetaciju u tim područjima.