Prokletije, Dinaridi i Alpe predstavljaju jedinstvenu planinsku cjelinu koja je nastala podvlačenjem afričke ploče pod europsku kontinentalnu ploču. Uslijed tog procesa dolazi do stalnog uzdizanja jadranske obale koju Dinarsko gorje prati dužinom oko 1000 kilometara.  Na rubovima Dinarskog gorja formiraju se nakupine mlađeg geološkog porijekla koje se nastavljaju na njih. Te nakupine su Alpe na sjeverozapadu i Prokletije na jugoistoku Dinarida, koje odstupaju od dinarskog smjera pružanja sjeverozapad-jugoistok.

Prokletije čini četrdesetak planinskih vijenaca gromadnog oblika. Najviši vrh Prokletija je Jezerski vrh odnosno albanski Maja Jezercë, čija visina doseže 2694 metara nadmorske visine, drugi po visini je vrh Đeravica (2656 m), a dva najviša vrha Crne Gore su Zla Kolata (2528 m) i Maja Rosita (2526 m).

U prošlosti su Prokletije oblikovali ledenjaci pa su tragovi njihovog djelovanja vidljivi i danas. Najveći i najpoznatiji bio je Plavski ledenjak dužine 35 kilometara s debljinom leda do 200 metara. 

Zbog svojih nepropusnih slojeva Prokletije obiluju vodom i vodenim tokovima. U osami Prokletija nalazi se Hridsko jezero koje se prostire na 1970 metara nadmorske visine. Živopisna dolina Grbaja pravi je planinski raj i odlično polazište za uspone na okolne vrhove.  Među najatraktivnije i najzahtjevnije uspone  iz doline Grbaja svakako spada uspon na vrh Očnjak (2185 m) koji je pravi izazov za planinare. Pri usponu na Očnjak najveća opasnost prijeti od odronjavanja krušljivih stijena i sipara pa je nužno biti krajnje oprezan. Nagrada slijedi na vrhu gdje se pruža predivan pogled na sve strane u carstvu Prokletija.  

Biljni svijet Prokletija je izuzetno bogat kao i u svim područjima gdje se miješaju kontinentalna i mediteranska klima. Snježni nanosi zadržavaju se do ljetnih mjeseci. Od podnožja do vrha razdvajaju se dva šumska i jedan travnati pojas. Oko 60 biljnih vrsta samoniklog bilja lokalno stanovništvo stoljećima koristi za liječenje raznih bolesti, pripremu čajeva, ulja, krema i sokova. Područje Prokletija izuzetno je pogodno za ispašu. Šume bora mjestimično možete zateći i na visini iznad 2000 metara. Po raznovrsnosti divljači koje ovdje obitavaju Prokletije spadaju među najbogatije planinske masive u Europi.

Naziv Prokletije upućuje na surovost i težak život čovjeka. Albanski narod Prokletije naziva  Bjeshkët e Nemuna, što u prijevodu znači proklete ili zabranjene planine.

I ovom prilikom zahvaljujemo  Visokogocima Crne Gore koji su s nama podijelili ove predivne fotografije Prokletija. 

Lokacija Prokletije: