Dan bez vjetra, kao statičan dan, kao da je život stao… Teško je zamisliti naš planet bez vjetrova, bili oni lagani povjetarac ili snažni orkanski vjetrovi. Život kakav poznamo ne bi postojao bez vjetrova, vjetrovi su na našem planetu prisutni od nastanka svijeta, od nastanka života i sve do čovjekovog nastanka. Prisutnost vjetrova od samog početka je ujedno bila i kreatorskog karaktera, u suradnji s drugim silama stvorila je svijet kakav danas poznajemo, a i dalje nastavlja sa svojom ulogom sukreatora života na ovom našem planetu.

A kada si postavimo jednostavno pitanje, što je to vjetar, rijetko će tko znati pravi odgovor.

Vjetar se najjednostavnije može opisati kao strujanje zračnih masa koje nastaje uslijed razlike temperatura odnosno tlakova. Samim strujanjem zraka dolazi do trenja, odnosno gubitka kinetičke energije u doticaju sa čvrstom podlogom, što u konačnici rezultira razlikama u brzini strujanja u prostoru i vremenu.

Uslijed nejednolikog zagrijavanja Zemljine površine dolazi do zagrijavanja zračnih masa. Topli zrak se uzdiže na desetak kilometara visine u ekvatorijalnom pojasu, te se potom usmjerava prema Zemljinim polovima i zakreće pod utjecajem Zemljine rotacije, odnosno Coriolisove sile. Hladni zrak popunjava nastale praznine i tako uzrokuje stalne vjetrove.
Lokalni vjetrovi nastaju zbog globalne raspodjele tlaka i putujućih cirkulacijskih sustava, odnosno, uvelike ovise o topografskom i geografskom obilježju kao što su: drveće, zgrade, jezera, more, planine i kotline.

Jačinu vjetra određujemo anemometrom ili pomoću Beaufortove ljestvice, oznakama od 0 do 12, gdje 0 označava brzinu vjetra od 0-14 km/h, a 12 označava orkanski vjetra jači od 154, 8 km/h.

Najjači vjetrovi u Hrvatskoj su bura koja puše s kopna prema moru, iz pravca sjeveroistoka i jugo koje puše iz pravca jugoistoka. Bura uobičajeno traje tri dana i karakteristično je da puše “na refule”, tj. na mahove i osobito je jaka u podvelebitskom kanalu na području Senja, no i u Bakru dosiže i do 180 km/h.

Godine 1988. godine u Dubrovačkoj zračnoj luci izmjerena je vrijednost od 44,3 m/s (159,5 km/h), na Marjanu je 1994. godine izmjerena brzina bure od 48,5 m/s (174,6 km/h), u Novalji 1995. godine 39,9 m/s (143,9 km/h). Godine 1996. na Krčkom mostu izmjereno je 58,9 m/s (212 km/h), a 2002. u Makarskoj je zabilježeno 49,9 m/s (179,6 km/h).

Najsnažniji udar bure u Hrvatskoj, izmjeren je 24. prosinca 2003. godine, na autocesti A1, između tunela Sveti Rok i Maslenice, na vijaduktu Božići, jedan od rijetkih instrumenata za mjerenje brzine vjetra koji je uopće uspio neoštećen izdržati nalete vjetra, zabilježio je tada brzinu od 307 km/h, što je najveća ikad izmjerena brzina vjetra u Hrvatskoj.

Zbog toga što taj instrument nije bio predviđen za tolike iznose (radi se o instrumentu tvrtke “VAISALA” Wind Set WA15), podatak se ne uzima kao službeni te kao službeno najjači udar vjetra iz NNE smjera u Hrvatskoj i dalje vrijedi onaj od 21. prosinca 1998. godine s Masleničkog mosta od 248 km/h (69,0 m/s).