Zelena radna mjesta predstavljaju svaku profesionalnu aktivnost usmjerenu na zaštitu prirodnog okoliša, a prepoznaju se u štednji energije i sirovina, te smanjivanju otpada promičući obnovljive izvore energije, zaštitu bioraznolikosti i ekosustava. Održiva proizvodnja i potrošnja teži stvaranju novih radnih mjesta odnosno pretvaranju već postojećih u visokokvalitetna zelena radna mjesta. Mogućnosti su ovdje neograničene.

Zelena radna mjesta razvijaju se u svim djelatnostima od istraživačkog rada, proizvodnje, distribucije, održavanja, u poljoprivredi i ribarstvu, te u uslužnim djelatnostima kao što su ugostiteljstvo, turizam i prijevoz. Ozelenjavanjem gospodarstva možemo stvoriti preduvjete za nova i humanija radna mjesta. Razvoj obrazaca održive proizvodnje i potrošnje ima potencijala u obnovljivoj energiji, tradicionalnoj proizvodnji, graditeljstvu, poljoprivredi i ribarstvu.

Zelena radna mjesta omogućuju dostojan rad koji zauzvrat pruža socijalnu zaštitu, dostatna primanja i zdrave radne uvjete. Primjera dobre prakse već ima poprilično u svijetu.

Planinsko selo Anavra na jugoistoku Grčke iskoristilo je mogućnosti zapošljavanja u zelenoj tranziciji postižući nultu stopu nezaposlenosti, te istovremeno gotovo udvostručila broj stanovnika sa 300 na 550 ljudi čime se poboljšala kvalitetu života. Dotad siromašno, izolirano selo Anavre usmjerilo se integriranom, organskom uzgoju.

Osnovali su tri farme s ukupno 25000 životinja. Njihove ovce, koze, krave i svinje slobodno su pasle okolnim planinama. Istodobno su izgradili vjetroelektranu sa 20 vjetrogeneratora koji proizvode dovoljno električne energije za potrebe 12000 – 13000 kućanstava i time postigli energetsku neovisnost. Sav višak energije se prodaje, što im je osiguralo značajan dodatni prihod. Osim toga, pokrenuli su Ekološki i kulturni park Goura čime su potaknuli razvoj eko-turizma sa zavidnim brojem posjetitelja. Izgradili su uređene trgove, crpke za pitku vodu, seoski medicinski centar, obrazovne i sportske objekte, dom umirovljenika i objekte za beskućnike. Selo ima nultu stopu nezaposlenosti i kriminala, pa mladi ljudi rado ostaju u njemu.

Navodimo još jedan primjer. Austrijska savezna država Gradišće zadala si je za cilj energetsku neovisnost u proizvodnji električne energije. Već 2013. godine Gradišće je postalo prva regija u Europi koja je iz lokalnih obnovljivih izvora energije – vjetra, solarne energije i biomase – pokrila svoje potrebe za električnom energijom. Takva je strategija stvorila oko 5500 novih radnih mjesta. Grad Güssing se opredijelio za proizvodnju biomase iz lokalnih izvora, šumarstva i poljoprivrede, sagradivši brojne toplane namijenjene okrugu kao i elektrane na biomasu. Provedba tih projekata privukla je u Gradišće brojne stručnjake za biomasu, te otvorila više od 1000 novih radnih mjesta i više od 50 novih poduzeća. 

Takvih primjera dobre prakse ima pregršt, kao i inovativnih ideja za očuvanje prirode i prirodnih resursa i oni dokazuju da kad se male ruke slože – sve se može. 

Zelena radna mjesta imaju neograničeni potencijal te se stvaraju u prikupljanju kišnice, izoliranju zgrada, zajedničkom vrtlarstvu (košenje trave, upravljanje šumskim područjima, kompostiranje), korištenju ekološki prihvatljivih proizvoda, upravljanju otpadom i savjetovanju o načinima smanjenja količine otpada.

Na žalost, dugogodišnje nametanje kroz medijsku propagandu suvremenog individualizma i međusobnog rivalstva kontinuirano zatire duh zadrugarstva, timskog rada i zajedničkog djelovanja za dobrobit šire društvene zajednice, a time i svakog pojedinca u društvu.