Svijet u kojemu živimo je dar prirode, a sva živa bića na ovom našem planetu su s jednakim pravom na život prisutna na njemu, naravno većina tih živih bića je prisutna na Zemlji duže od nas, mi ljudi smo “došli” među zadnjima ali smo ubrzo uvidjeli da prirodni dar koji imamo možemo iskoristiti za vladanje Zemljom i bićima na njoj.

Dokle god je to bilo u skladu s prirodnim načelima kojih se čovjek držao priroda je na to gledala blagonaklono, na žalost, čovjek je ubrzo uvidio da na uštrb patnje drugih živih bića može popraviti svoje ekonomsko blagostanje. To je stav koji je i danas opće prihvaćen kao legitiman, upitna je samo njegova moralnost.

Ipak u svom tom svijetu zakonskih i moralnih normi ima onih ljudi koji zbog raznih razloga zlostavljaju životinje, a kakve sve užase životinje mogu pretrpjeti od osoba koje su zakonski dužne brinuti o njihovoj dobrobiti, pisat ćemo na stranicama ovog bloga.

U nastavku teksta možete pročitati kako treba reagirati u slučaju da primijetite zlostavljanje životinja i kakve su zakonske sankcije za osobe koje zlostavljaju životinje, tekst u potpunosti prenosimo sa stranice prijatelja životinja.

Kako prijaviti zlostavljanje, usmrćivanje, zanemarivanje ili napuštanje životinja

Teško zlostavljanje, mučenje i usmrćivanje životinja

Kada se radi o neposrednom ugrožavanju zdravlja i života životinje te teškom zlostavljanju životinje
(svi oblici fizičkog zlostavljanja), što hitnije treba obavijestiti policiju koja sprječava daljnje ugrožavanje životinje i, ako se radi o mučenju i/ili usmrćivanju životinje, podnosi kaznenu prijavu. Kaznenu prijavu zbog zlostavljanja i/ili usmrćivanja životinje može podnijeti i svjedok zlostavljanja/usmrćivanja životinje ili osoba koja ima saznanja o tome, i to pismenim putem nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu. Uz prijavu je potrebno priložiti što više dokaza koji mogu poslužiti u svrhu dokazivanja navoda iz prijave (fotografije ili video snimke, iskazi svjedoka, obdukcijski nalaz, veterinarska dokumentacija).

Članak iz Kaznenog zakona prema kojemu se sankcionira zlostavljanje i ubijanje životinja:

Ubijanje ili mučenje životinja

Članak 205.

(1) Tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama,

kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz koristoljublja,

kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.

(3) Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme,

kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.

(4) Životinja iz ovoga članka oduzet će se.

Kazneni zakon sankcionira i nesavjesno pružanje veterinarske pomoći:

Nesavjesno pružanje veterinarske pomoći

Članak 208.

Veterinar ili veterinarski djelatnik koji se pri pružanju pomoći, pregledu, cijepljenju ili liječenju životinje ne pridržava pravila veterinarske struke pa zbog toga nastupi oboljenje, znatno pogoršanje bolesti ili uginuće životinje,

kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

Osim Općinskom državnom odvjetništvu, u ovom slučaju prijava se šalje i Hrvatskoj veterinarskoj komori.

Zlostavljanje životinja na javnome mjestu

Građani koji na javnom mjestu svjedoče zlostavljanju životinja trebaju odmah pozvati policiju i pozvati se na Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94):

Član 30.

Tko bez nadzora i neoprezno drži životinje koje mogu povrijediti ili ugroziti građane ili tko na javnom mjestu zlostavlja životinje ili na drugi način loše s njima postupa, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom.

Napuštanje, zanemarivanje, mučenje i ubijanje životinja

U slučaju zanemarivanja životinje (prehrana, neprikladan smještaj, lanac urezan u meso, vidljivo bolesna životinja, sumnja da životinja nije cijepljena protiv bjesnoće i sl.) nadležnoj veterinarskoj inspekciji pismenim putem upućuje se prijava u kojoj treba navesti što više detalja koji upućuju na kršenje Zakona o zaštiti životinja. Uz prijavu je dobro priložiti i što više dokaza kao što su fotografije ili video snimke, iskazi svjedoka, veterinarska dokumentacija.

Prijava bi trebala sadržavati sve podatke o podnositelju prijave, počinitelju ili vlasniku životinje, kao i o svjedocima koji mogu potvrditi navode iz prijave. U slučaju kada bi vlasnik zlostavljane ili zanemarivane životinje mogao ugroziti sigurnost podnositelja prijave ili svjedoka, od nadležne institucije, kojoj se podnosi prijava, potrebno je zatražiti anonimnost svjedoka i podnositelja prijave.

Veterinarskoj inspekciji upućuje se i bilo koje drugo kršenje Zakona o zaštiti životinja poput loših uvjeta u zoo dućanima, klanja svinja bez prethodnog omamljivanja, neprikladno držanje tzv. domaćih životinja i tako dalje…

Prijava ne bi trebala biti anonimna već sa svim podatcima onoga koji podnosi prijavu, a u slučaju da se želi zadržati anonimnost prema prijavljenom, to se treba zatražiti u samoj prijavi. Ako se radi o psu i ako postoji sumnja da nije cijepljen, svakako treba i to naglasiti, a na kraju prijave treba zatražiti povratnu informaciju o poduzetom.

Napuštanje životinje, koje je kažnjivo prema Zakonu o zaštiti životinja, također se prijavljuje veterinarskoj inspekciji.

Zlostavljanje, zanemarivanje ili napuštanje životinja može se prijaviti i na stranicama Info centra.

Ranjavanje i ubijanje životinja od strane lovaca

Lovci koji ranjavaju i ubijaju pse i mačke, u lovištu ili izvan njega, jednako krše zakon kao i ostali građani.

Zakon o lovstvu dopušta lovcima ‘uklanjanje’ pasa i mačaka koji se ‘kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti 300 m od nastambe vlasnika’ (članak 55., stavak 2.), pri čemu ‘uklanjanje’ nije definirano kao ubijanje, kako to najčešće lovci slobodno interpretiraju. O izgubljenim ili napuštenim psima i mačkama lovci su dužni izvijestiti udruge za zaštitu životinja ili veterinare koji će provjeriti je li životinja čipirana i oglasiti njeno udomljavanje.

Ako lovac sumnja da je životinja oboljela od bjesnoće, može je uhvatiti koristeći mamce hranom ili strelice za privremeno uspavljivanje i otpremiti u veterinarsku stanicu u karantenu. Ranjavanje i ubijanje pasa i mačaka od strane lovaca može se prijaviti prethodno navedenim institucijama i lovnoj inspekciji.

Osim prijavljivanja lovaca koji ubiju psa ili mačku, lovce treba prijaviti i ako se kreću izvan lovišta s puškom bez zaštitne navlake. Područje 300 metara udaljenosti od kuća ne smatra se lovištem.
(Izmjenama zakona o lovstvu donesenim 2018. godine  lovačkim oružjem se smije loviti u pojasu 100 m od granice naselja odnosno 300 m od granice naselja većih od 10.000 stanovnika u nizini i prigorju te 200 m od granice naselja većih od 10.000 stanovnika u brdsko-planinskim područjima.)

Izvor: www.prijatelji-zivotinja.hr