Tjedan pred nama donijeti će nam mnoštvo kišnih kapi, kiša će padati i donijeti prirodi novu snagu neophodnu za njen život, život koji se budi s proljećem, a što je ustvari kiša ili dažd, pročitajte u nastavku teksta.

Kad sunce zagrijava površinu Zemlje isparava se voda. Zagrijani zrak i plinovita vodena para se dižu sa zemlje. Što je zrak topliji to više vodenih molekula može primiti. Pored vodene pare se posvuda u zraku nalaze i male nevidljive čestice aerosola. One su tako male i lake da su nošene zrakom iako nisu u plinovitom stanju. Što je veća visina zrak se više hladi. Što je zrak hladniji to manje molekula vodene pare može sadržavati – znanstvenici za to kažu da se hladni zrak prije zasiti. Tek kad je zrak potpuno zasićen vodenom parom mogu nastajati oblaci, dok prekomjerna vodena para na partikule aerosola u fine kapljice. Kapljice su tanke kao dlaka i tako lagane da ih zrak može zadržavati.

Pri kondenzaciji vodena para opet predaje energiju koja je bila potrebna suncu da ispari vodu. Tako se okolni zrak i dalje zagrijava i može se i dalje dizati u vis. Na njegovom putu u visine se kapljice oblaka slučajno sudaraju i ujedinjuju.

Na hladnim visinama na oko -20 °C se još uvijek tekuće ali jako pothlađene kapljice oblaka djelomično smrzavaju u ledene kristale. Oni i dalje rastu tako što zraku oduzimaju vodenu paru. Kad su dovoljno teški počinju padati prema dolje i dalje još skupljaju kapljice oblaka. Kristali se zgrudavaju tako u zrna sole tuče. Čim prijeđu temperaturnu granicu od 0 °C opet se tope i padaju na zemlju kao hladna kiša. Kiša je, dakle, stoga “hladna” jer su njene kapljice prije toga bile smrznuta zrna sole ili grada.
Topla kiša najprije nastaje na isti način kao i hladna kiša, ali kapljice oblaka ne smrzavaju nego se samo međusobno sudaraju dok ne postanu toliko velike i teške da počnu padati. Pošto tijekom tog procesa uvijek iznova kapljice oblaka isparavaju, ovaj proces u pravilu traje duže nego proces nastanka hladne kiše.

Faktor kiselosti kiša je nešto ispod pH 6, zbog apsorpcije atmosferskog ugljikovog dioksida, koji se u kapi pretvara u manje količine ugljikove kiseline. Kiša ispod pH 5,6 se smatra kiselom kišom.

Postoje dvije teorije o postanku riječi kiša. Prva je da je riječ kiša nastala od korijena kys, što je isti korijen kao i kod riječi kiselina. Druga je teorija da je riječ kiša turcizam nastala od turskog glagola şakır şakır akmak. Riječ kış na turskom jeziku znači zima.

Riječ dažd je nastala od praslavenske riječi dъždь, dok ta praslavenska riječ vuče korijene iz indoeuropske riječi dus-dyews/dyu, što znači tmurno/loše nebo. Po riječi dažd je nastao naziv za vodozemca daždevnjaka.

Izvor: wikipedija