Vrtni puhovi koji obitavaju kod nas su prije svega iznimno simpatični glodavci, veličine tijela kod odraslih jedinki od oko 15 cm i s težinom od oko 150 grama. Na prvi pogled podsjećaju na miševe, ali za razliku od miševa imaju odlakani rep.

Puhovi su veoma spretni glodavci, okretni su i prilagođeni penjanju i spuštanju te kopanju i bušenju rupa. Puhovi su kao i većina glodavaca noćne životinje s veoma izoštrenim sluhom i vidom.

Puhovi veći dio godine hiberniraju, budi ih toplina proljeća, istina znaju se probuditi i u zimskim mjesecima ali samo na kratko kako bi zatomili glad koja ih je probudila, trud koji su ulagali tijekom ljeta napunio je njihove smočnice, tako da za vrijeme zimskog kratkotrajnog buđenja neće biti problema napuniti prazan trbuščić. Istina zna se dogoditi da prilikom proljetnog buđenja iz hibernacije smočnica bude prazna, priroda još ne nudi raskoš svojih plodova, pa shodno tome zna doći do kanibalizma, obično snažniji puhovi pojedu mlade ili stare puhove

Puhovi kao i drugi glodavci žive u obiteljskim kolonijama i veličina kolonije varira o količini hrane na teritoriju koji im je obitavalište, veoma su prilagodljivi, ako hrane negdje ima oni će ju zasigurno naći.

Fotografija puha: Jctramasure

Puhovi su svejedi, uglavnom se hrane voćem, bobicama, nekim cvjetovima, insektima, orasima, lješnjacima i slično. Jedinstveni su među glodavcima po tome što nemaju slijepo crijevo, dio crijeva koji ostalim vrstama služi za fermentaciju biljnih materija.

Za one koji nisu znali, a smatraju puhove štetočinama, naročito po planinarskim domovima, lovačkim domovima i svim drugim objektima u prirodi koju nastanjuju i puhovi, puhovi trenutno spadaju u niskorizičnu skupinu prema najnovijem Crvenom popisu ugroženih sisavaca Hrvatske.

Puh je štetočina samo onda kada mu čovjek to dozvoli, zato svima savjet, napravite objekte tako da budu nepristupačni za ovu simpatičnu šumsku životinju.

Izdvojena fotografija puha: Arno Laurent