Morski nomadi poznat je naziv za pripadnike plemena Sama-Bajau koji žive u arhipelagu Sulu Indonezijskog otočja. Oni tradicionalno provode život na vodi koristeći se malim drvenim jedrenjacima. Sama-Bajau pripadnici su etničkih skupina podrijetlom s južnih Filipina. Smatraju se mirnim, gostoljubivim i veselim ljudima. Povijesno su bili dugo diskriminirani i marginalizirani što ih je nagnalo da migriraju. 

Morski nomadi ne broje svoje godine i ne slave rođendane jer konstantno žive sadašnji trenutak ne osvrćući se na prošlost i budućnost. Bez obzira na svoje godine, svatko od njih zauzima određeno mjesto u zajednici pomažući u ribolovu. Iako su nepismeni posjeduju fascinantno znanje o oceanima.

Morski nomadi su izvrsni ronioci na dah. Njihove nenadmašive sposobnosti ronjenja rezultat su stoljetne tjelesne prilagodbe pa prosječno provode roneći na dah pod vodom i po pet sati dnevno. Neki Sama-Bajau namjerno probuše bubnjiće u ranoj dobi kako bi lakše ronili i lovili, ali zbog toga stariji Sama-Bajau gotovo ništa ne čuju.

Djeca morskih nomada poput djece plemena Moken od najranijeg djetinjstva provode jako puno vremena u moru. Vid im se fantastično adaptira pa potpuno jasno vide u morskoj vodi. Žene koriste burak ili borak kao zaštitu od sunca. Borak je tradicionalni prašak pripremljen od korova, vode, začina i riže.

Morski nomadi podižu svoje nastambe od trske na štulama iznad morske površine. Život provode na vodi baveći se ribolovom. Nedjeljom odlaze na kopno gdje prodaju ribu kako bi nabavili proizvode koji su im neophodni za život na vodi. Oni koji još uvijek žive tradicionalnim načinom života gotovo neprekidno su u pokretu, a njihova zadržavanja su na lokacijama uz izvore pitke vode ili otočnih groblja. Povremeno se okupljaju radi održavanja kulturoloških ceremonija i festivala.

Prvi zapisi o njima nastali su još 1521. godine, kada se s njima susreo Antonio Pigafetta, venecijanski istraživač i moreplovac. Sama- Bajau je kolektivni naziv za nekoliko autohtonih etničkih skupina koje borave na Filipinima, području Indonezije, istočne Malezije i dijelova Sarawaka.

Morskim nomadima nazivaju se i pripadnici etničke skupine Moken. Moken ljudi održavaju nomadsku morsku kulturu područja Azije, Oceanije i Afrike s oko 2000-3000 članova njihove zajednice. Orang Laut je skupina malajskih ljudi koji žive na Indonezijskom otočju Riau. Tanka ljudi su etnička podskupina Han, a žive na brodovima u južnoj Kini. Urak Lawoi su obalni stanovnici Tajlanda koji se također ubrajaju u morske nomade.

Morskih nomada je iz godine u godinu sve manje i njihov tradicionalni način života je sve ugroženiji kako suvremeni čovjek agresivno prodire širenjem komercijalizacije u sve zakutke naše planete. Čini se da im u budućnosti ne preostaje mnogo solucija za opstanak. Ili će se prilagoditi suvremenom svijetu odričući se svog tradicionalnog načina života ili će izumrijeti.