Najviše točke na Zemlji nastale su sudaranjem kontinenata uslijed čega bivaju istisnute i naborane. Nabiranje se događa u duboko zakopanim stijenama, koje su toliko užarene da su mekane i savitljive. Kada se dva kontinenta sudare gužvaju se u veliku gomilu nabranih i napuknutih stijena. Kontinentalna kora, koja se nalazi na nižoj temperaturi, puca pa ogromni blokovi kore klize jedan preko drugoga i uzdižu se u visinu. Snaga sudara može biti toliko velika da se kontinenti podvlače jedan pod drugi. To se zbiva u utrobi Zemlje.

Primjer je Azijski kontinent gdje se  Indijski potkontinent podvlači pod Aziju i tako nabire Himalajske stijene iznad tibetantske visoravni. Zbog toga je Himalaja iz godine u godinu viša za 3 milimetara, što se u kontekstu našeg poimanja  vremena čini vrlo sporo, gotovo neprimjetno i zanemarivo.  No, u širem kontekstu ustvari je zanemarivo naše poimanje vremena.

Dok sile u utrobi Zemlje stvaraju nove planinske lance, ovi postojeći pod utjecajem erozije i gravitacije polako nestaju. To je konstantan i neprekidan proces, pa će neke nove planine zamijeniti današnje. Tako nastaju i nestaju planinski lanci.

Najviše točke na Zemlji po kontinentima:

1. Afrika, Tanzanija – Kilimanjaro, 5895 metara (foto: Chris )
2. Antarktika – masiv Vinson, 5140 metara (foto: Christian Stangl )
3. Azija, Nepal, Kina – Tibet – Mount Everest, 8848 metara (foto: Shrimpo )
4. Australija, New South Wales – Kosciusko, 2230 metara (foto: Dhx1 )
5. Europa, Rusija – Elbrus, 5642 metara (foto: JukoFF )
6. Sjeverna Amerika, Aljaska – McKinley, 6194 metara (foto: Nic McPhee )
7. Južna Amerika, Argentina, Čile – Ojos del Salado 7084 metara (foto: Sergejf )

Izdvojena fotografija: Shrimpo1967