Kalendar lokalne sezonske prehrane ima manjih odstupanja ovisno  živite li u kontinentalnom ili sredozemnom dijelu zemlje. Uvjetovano klimom u primorju sezonsko voće i povrće dozrijeva nešto ranije i traje nešto duže nego u kontinentalnom području. Proizvodnja voća i povrća izvan sezone skuplja je, zahtjevnija i iscrpljuje okoliš.  Sezonska prehrana je puno zdravija, jeftinija i manje opterećuje okoliš. Stoga je lokalna sezonska prehrana uvijek najbolji izbor. 

Početkom proljeća kreće period koji iz mjeseca u mjesec obilato nudi sve veću raznovrsnost na našim trpezama kada možemo uživati u svježe dozrelim plodovima, maštovitim osvježavajućim salatama ili pak pripremanju zimnice.  Stoga možemo sa manjim odstupanjima donekle definirati kalendar lokalne sezonske prehrane zavisno od klime u priobalju ili na kontinentu. 

U ožujku i travnju dozrijevaju šparoge, tikvice, kupus, brokula, zelena salata, endivija, zeleni radič, matovilac, rukola, blitva, špinat, krumpir, luk, zeleni grašak…

U svibnju i lipnju, osim jagoda i trešnji, dozrijevaju maline, borovnice,  ribizli, višnje, jabuke, kruške, breskve i marelica, a od povrća asortiman se širi sa mladom mrkvom, mladim graškom, ciklom, rajčicom, krastavcima i tikvicama…

U srpnju i kolovozu ponuda je najbogatija, pa ćemo još dodatno uživati u  smokvi, grožđu, dinji i lubenici, a  od povrća stižu mahunarke, paprike, patliđan, kukuruz…

U rujnu i potkraj jeseni prehrana se nadopunjuje korjenastim povrćem (krumpir, mrkva, cikla, peršin), biljem koje nije previše osjetljivo na hladnoću (poriluk, prokulica, kelj, matovilac) i prerađevinama kao što su kiseli kupus i repa, a suhi plodovi koji mogu stajati  su češnjak, luk i grah.

Ovdje smo spomenuli samo neke od prehrambenih namirnica kao podsjetnik da se komunikacija čovjeka i prirode razvijala stoljećima i tisućljećima godina kako bismo u svakoj sezoni uživali upravo one svježe plodove koje nam okoliš nudi u svom neumornom ponavljanju godišnjih ciklusa. 

Priroda se velikodušno pobrinula za nas …