Stanovnici brijunskog otočja nisu se bavili samo vađenjem i lomljenjem kamena, već i klesanjem. Kartograf i geograf Pietro Coppo spominjao je još davne 1540. godine veliko naselje dobrih kamenoklesara koji su izvozili kamen u Veneciju.  U to doba muškarci su bili zaokupljeni poslovima u kamenolomu, a žene su obrađivale zemlju.

Pietro Casola u svom Dnevniku s hodočašća u Jeruzalem 1494. godine spominje cijele planine stijenja na otoku vrlo lijepog kamena različitog od mramora. Tako je Mali Brijun bio poznat kao naselje dobrih kamenoklesara.

U sklopu projekta KAMEN MOST na Malom Brijunu uređena je i otvorena pješačka edukacijska staza Brijunske kamene priče.

Staza dužine oko 2500 metara sa info pločama vodi od glavne luke prema sjevernoj strani otoka, rtu Glavina. Posjetitelji prolaze uz napuštene kamenolome i hrpe otpadnog kamenja kršja do kamenoloma na rtu Glavina i nedovršene baterije Femina, austro ugarskog fortifikacijskog objekta građenog vjerojatno uoči Prvoga svjetskoga rata.