Zlatna ribica je slatkovodna riba iz porodice šarana. Jedna je od prvih pripitomljenih riba, te je među najpopularnijim akvarijskim ribama.

Tijelo joj je dosta zdepasto, a dugo je 13-40 centimetara, ovisno o pasmini. Leđna peraja je duga i snažna, a repna je račvasta. Na glavi, leđnoj i prsnoj peraji nalazi se mnogo kvržica. Boja tijela je metalik crvenkasto-narančasta. Bočna pruga je vidljiva.

U drevnoj Kini su se počele uzgajati različite vrste karasa. Bile su sive ili srebrnaste boje. Neke od njih su počele stvarati žute, narančaste ili crvene mutacije; prve od njih su zabilježene za vrijeme dinastije Jin (265.–420.)

Tijekom dinastije T’ang (618.-907.) bilo je popularno uzgajati karase u ukrasnim ribnjacima ili vodenim vrtovima. Prirodna genetska mutacija stvarala je zlatnu (žućkasto-narančastu) više nego srebrnastu boju ribe, pa je počelo selektivno uzgajanje ove ribe. Za vrijeme dinastije Sung zlatna ribica je konačno potpuno pripitomljena.  Zlatna ribica dovedena je u Japan 1603. godine, a 1611. u Portugal, te preko njega u druge dijelove Europe. U južnoj Europi postala je simbol sreće i bogatstva. U Sjevernu Ameriku dolazi sredinom 19. stoljeća.

Zlatna ribica može doseći spolnu zrelost isključivo ako ima dovoljno vode i pravilnu prehranu. Parenje se događa nakon promjene temperature (ne više od dva stupnja dnevno), najčešće u proljeće. Mužjaci počinju plivati u grupicama od 2-3 ribe. Potom se razdvajaju i idu prema ženkama, vodeći ih prema biljkama. Ženka juri i izbacuje bjelkasto-žutu ikru i to 5000 do 10000 jajašaca, koja se lijepi za bilje, pa ju mužjak oplodi izbacujući mliječ. Dosta jajašaca se oplodi, ali mnoge pojedu odrasle jedinke.

Nakon 2-3 dana iz jaja se izlegu male ličinke. Prva dva dana jedu sadržaj žumanjčane vrećice, nakon toga počinju plivati i loviti vodene kukce. Nakon mjesec dana pomalo počinje dobivati ljuske i mijenjati zelenkasto-brončanu boju, a promjene pigmentacije traju 1-2 godine.

Poznat je mit o tome da pamćenje zlatne ribice traje tri sekunde. Ipak, dokazano je da je njezin vijek pamćenja tri mjeseca, te da može razlikovati boje, oblike i zvukove. Njezin vid je među najbolje istraženima među svim ribama. Korištenjem pozitivnog pojačanja odnosno ako uradi nešto, dobije nagradu, ribica može biti uvježbana prepoznavati svjetlosne signale različitih boja te na osnovu tog principa učiti radnje koje se traže od nje, naravno u skladu s njenim mogućnostima.