Matterhorn je proglašen zaštićenim prirodnim čudom 1950.-tih godina. Njemačko ime Matterhorn prvi put je zabilježeno 1682. godine dok se naziv Mont Cervin u pisanim dokumentima pojavljuje još 1581. godine. Pretpostavlja se da je ovo ime izvedeno od riječi Matte, što znači livada uz rijeku te da se odnosi na livadu koja se nekada prostirala u proširenju doline na kojoj se danas nalazi mjesto Zermatt. Riječ Horn znači Rog. Sama švicarsko-talijanska granična linije prolazi točno vrhom Matterhorna.

Matterhorn, Monte Cervino, Mont Cervin (4478 m) jedan je od najviših alpskih vrhova i zaštitni znak Švicarske. Toblerone, svjetski poznati švicarski čokoladni brend Teodora Toblera na svom ambalažnom pakovanju od 1960. godine ponosno nosi vrh Matterhorna. Aplikacija PeakVisor također odabire Matterhorn za svoj glavni simbol.

Švicarska je svjetski poznata po svojim brendovima. Švicarska čokolada, švicarski nož, švicarski sat, švicarski sir… najveća ikona Švicarske ipak je Matterhorn. Postoji lokalna izreka: svatko tko vidi Matterhorn biti će uspješan i bogat. Ako ima istine u toj izreci onda nas nimalo ne čudi popularnost pokrajine Valais i gradića Zermatta, niti nas iznenađuje uspješnost švicarskih banaka.

Zbog konfiguracije terena i nepredvidivih naglih vremenskih promjena Matterhorn predstavlja ozbiljan zalogaj i za vrlo iskusne penjače. Planina je izuzetno zahtjevna, te iziskuje maksimalnu kondicijsku spremnost i usredotočenost na terenu. Vrh Matterhorna je oštar greben dužine oko pedeset metara i ima dva vrha. Prvi je Švicarski visok 4478 m, a pod njim je smješten kip svetog Bernarda. Talijanski vrh je udaljen tridesetak metara i za koji metar niži. 

Na padinama Matterhorna se nalaze dva skloništa. Solvay je koliba smještena na  4 003 metara nadmorske visine koja može primiti desetak planinara, a sa talijanske strane nalazi se Rifugio Carrel na 3 829 metara. Četrdeset i osam okolnih švicarskih vrhova također prelaze visinu od 4 000 metara, ali su manje tehnički zahtjevni što ih čini pogodnim vježbalištima za uspon na Matterhorn.

Matterhorn je dugo odlijevao penjačima, tek 14. srpnja 1865. sedmočlana Whymperova grupa uspjela je kao prva u povijesti dostići vrh Matterhorna. Whymper je bio prvi koji se uspeo na vrh. Najveći broj uspona službeno do danas ima planinarski vodič Ulrich Inderbinen.  Negdje smo naišli na podatak da ta titula sada pripada vodiču Hermannu Perrenu (39) koji je poginuo na planini prilikom svog 140-tog uspona. No, uspeti se na vrh Matterhorna samo jednom u životu predstavlja veliki izazov.

Planina Matterhorn prepuna je misterija i tragičnih priča. Na Matterhornu je od 1865. godine oko 500 planinara izgubilo život, više nego na ijednoj drugoj planini.