Osobna iskaznica Baden-Württemberga i još ponešto…

Baden-Württemberg sa glavnim gradom Stuttgartom prostire se na jugozapadnom dijelu Savezne Republike Njemačke. Najveći grad u Baden-Württembergu je glavni grad Stuttgart , a slijede ga Karlsruhe i Mannheim. Ostali veći gradovi su Freiburg im Breisgau, Heidelberg, Heilbronn, Pforzheim, Reutlingen i Ulm. Obzirom na prostranost i konfiguraciju, rekli bismo da ova regija ne obiluje prevelikim gradovima. Iza navedenih devet najvećih gradova u zemlji nalaze se  gradovi srednje veličine Ludwigsburg , Esslingen , Tübingen , Villingen-Schwenningen i Constance .
Ovdje ustvari prevladavaju manja urbana sela i gradska naselja. U zemlji postoji svega devet okruga, 35 županija i 1101 općina. Na zapadu, Baden-Württemberg graniči s francuskom regijom Grand Est, a na jugu sa Švicarskom.

Baden-Württemberg i Bayern (Bavarska) protežu se južnim dijelom Savezne Republike Njemačke. Bayern (70.549 km²) sa glavnim gradom Münchenom je najveća njemačka savezna država i gotovo dvostruko veća od Baden-Württemberga.
Površina Baden-Württemberga iznosi 35 751,65 km² i treća je po veličini od ukupno 16 njemačkih saveznih pokrajina.

Gledano iz našeg ugla Savezna Republika Njemačka je doista ogromna zemlja ukupne površine 357.026 km². Za usporedbu, kopneni dio Hrvatskog teritorija iznosi 56 542 km² ne računajući površinu teritorijalnog mora.
Dok u Hrvatskoj živi oko 4 miliona stanovnika, u Baden-Württembergu ( podaci iz 2006. g.) 10 741 000, što čini gustoću naseljenosti 300 st./km² ( u Hrvatskoj oko 75 st./km²).

Bez obzira na ove statističke podatke u Baden-Württembergu imate dojam prostranosti i apsolutno nemate osjećaj prenapučenosti ukoliko ne živite u Stuttgartu i nekim drugim velikim urbanim sredinama… ili ukoliko pak zaglavite u prometnoj gužvi na autocestama.

Autoceste oko velikih gradova u Baden-Württembergu opterećene su teškim prometom, osobito u vrijeme najvećih prometnih gužvi. Prometni zastoji dulji od 25 kilometara nisu nikakva rijetkost.

Najprometnije raskrižje u Baden-Württembergu je čvorište Stuttgart-Degerloch, poznato kao Echterdinger Ei , koji čini raskrižje A8 s B27. Nalazi se nekoliko kilometara istočno od čvorišta autoceste Stuttgart, a svakodnevno je koristi od 170 000 -180 000 vozila. Cestarine u Njemačkoj se ne naplaćuju, kao što se ni vinjete ne primjenjuju. Zelenih mostova i tunela ima na pretek.

Baden-Württemberg je jedna od ekonomski najsnažnijih i najkonkurentnijih regija u Europi, posebno u području industrijske visoke tehnologije i istraživanja. Baden-Württemberg se smatra najinovativnijom regijom Europske unije. Za gospodarstvo zemlje karakteristična su obiteljska poduzeća, a vrlo je razvijena automobilska industrija, strojarska i tekstilna industrija, te precizna mehanika.

Stuttgart Beer Festival je poznat kao drugi najveći festival piva na svijetu nakon minhenskog Oktoberfesta.

Baden-Württemberg je prvenstveno i izrazito zelena regija u svakom smislu te riječi. To ćete uočiti čim se odmaknete iz urbanih gradskih središta. Zeleni bergovi i brežuljci, zeleni voćnjaci, zeleni vinogradi, zelena polja, livade i pašnjaci, doista predivne zelene šume, najizražejnijeg šumskog pokrova u predjelu Schwarzwalda i Schwäbische Alb (Švapske Jure ili Švapske visoravni). Vladajuća stranka ove parlamentarne republike su Zeleni. Stoga bismo Baden-Württembergu argumentirano mogli nadjenuti nadimak ” 100 nijansi zelene “.

Zemlja ima vrlo različite prirodne uvjete za poljoprivredu, a ekološka poljoprivreda povećala se u 2018. na 9.290 farmi (11% poljoprivrednih gospodarstava) i 197.751 hektara eko-zemljišta (14% poljoprivrednog zemljišta).
Sva ta zelena zemlja ispresjecana je rijekama i potocima, mostovima, jezerima, slapovima i kaskadama, te obiluje mnoštvom pješačkih i biciklističkih staza što stvara dojam da svugdje možete stići pješice i biciklom.

Nacionalni park Black Forest, osnovan 2014. godine, prvi je nacionalni park u Baden-Württembergu. Baden-Württemberg ima više od 1000 prirodnih rezervata u zemlji. Oko 22,8 posto kopnene površine označeno je kao zaštićeno područje krajobraza. Sedam parkova prirode zajedno zauzimaju trećinu ukupnog područja Baden-Württemberga. Područja biosfere Schwäbische Alb i Schwarzwald (Crna šuma) su priznati rezervati biosfere UNESCO-a.

U Baden-Württembergu se za razlikovanje velikih područja koristi pet geografskih i geomorfoloških kriterija:

– Gornja ravnica Rajne je rov ispunjen sedimentima. To uključuje Vorbergzone između ravnice i Schwarzwalda. U nizinama se danas nalaze razni mineralni izvori i neki izumrli vulkani.

– Granične planine Schwarzwald i Odenwald sastoje se od granita, gnaisa i crvenog pješčenjaka. Njihova orijentacija sjever-jug pretvara ih u hvatače kiše.

Smješten u južnoj Schwarzwaldu, Feldberg je s 1493 metara najviša planina ove regije.

– Jugozapadna njemačka stratigrafija sastoji se od širokih brdskih terasa koje su odvojene s nekoliko stubišta sastavljenih od mlađih slojeva stijena, gdje su naizmjenično tvrdi i meki slojevi. Podpodručja su Neckar i Tauber Gäuplatten, Keuperbergland i Albvorland. Na jugozapadnoj njemačkoj stratigrafiji nalaze se i Randen i njegova podnožja u Klettgauu.

– Schwäbische Alb je zatvoreni nizak planinski lanac, krško područje bez vode. Karakteriziraju ga tipični krški oblici, vrtače i spilje, te brojni mali vulkanski oblici. Na istočnom rubu nalazi se meteoritski krater Nördlingen ( Nördlinger Ries ).

– Alpsko podnožje , koje uključuje Gornju Švabiju i Württemberg Allgäu, je ravničarsko brežuljkasto područje u kojemu se u Hegau nalazi Bodensko jezero i bivše vulkanske planine. Snažna kovanica glacijalnih procesa može se vidjeti u mnogim tipičnim reljefima poput morana, jezera i močvara.

Zbog planinske topografije, rijeke i njihove doline imaju značajnu ulogu. Glavni europski sliv između Rajne i Dunava nalazi se u Schwarzwaldu.  Rajna je najveća rijeka u zemlji. 

U Baden-Württembergu postoje dvije nuklearne elektrane – nuklearna elektrana u Philippburgu i nuklearna elektrana Neckarwestheim. Treća nuklearna elektrana u Obrigheimu zatvorena je 2005. godine.
Kao rezultat Zakona o obnovljivim izvorima energije, brojne male riječne elektrane ponovno su puštene u pogon ili obnovljene početkom 21. stoljeća. Vjetroelektrane su u ekspanziji od 2015. godine.

Baden-Württemberg nalazi se na prijelaznom području između morske klime na zapadu i kontinentalne klime na istoku, što uzrokuje naizmjenično djelovanje oceanskih i kontinentalnih klimatskih utjecaja.

Zbog svog južnog položaja, Baden-Württemberg ima pogodniju temperaturu u odnosu na druge zemlje. Ravnica Gornje Rajne ima prosječne godišnje temperature od 10°C, što ga čini jednim od najtoplijih područja u Njemačkoj. Klimatski omiljeni su i Kraichgau, dolina Neckar sjeverno od Stuttgarta, područje Bodenskog jezera, Hochrheingebiet i Taubertal. S nadmorskom visinom, prosječna temperatura pada, a južni Schwarzwald s prosjekom od 4°C jedno je od najhladnijih područja u Njemačkoj. No, ponekad u dolinama mogu zimi temperature pasti ispod -30°C.

Dani su duži nego kod nas.

U ime državne vlade Baden-Württemberga posljednja dva desetljeća provodi se nekoliko studija o regionalnim posljedicama globalnog zatopljenja. Najveći porast dogodio se u posljednjih 30 godina. Broj vršnih zimskih oborina i broj poplava povećao se za 35% u tom razdoblju, dok se broj dana sa snježnim pokrivačem u nižim regijama smanjio za 30-40%. Od 1953. do 2009. broj ledenih dana u Stuttgartu smanjio se s 25 na 15, dok se broj ljetnih dana povećao s 25 na 45. Vjerojatnost izražene suhe sezone u ljetnim mjesecima povećala se šest puta od 1985. godine. Klimatski modeli predviđaju nastavak tih trendova. Kao rezultat toga, Zakon o zaštiti klime u Baden-Württembergu donesen je u srpnju 2013. godine

Baden-Württemberg osnovan je 1952. godine spajanjem država Württemberg-Baden, Baden i Württemberg-Hohenzollern. Točnije, 09. ožujka, 1952. godine izabrana je Ustavotvorna skupština, a na sastanku 25. travnja, 1952. godine izabran je prvi premijer Reinhold Maier. Tako je osnovana država Baden-Württemberg.

Ime zemlje bilo je predmet dugog spora. Ime Baden-Württemberg, koje je navedeno u Zakonu o tranziciji od 15. svibnja,1952. godine, isprva je bilo samo privremeno, ali je na kraju prevladalo jer nijedno drugo ime nije bilo prihvaćeno na svim stranama.

Interaktivna karta: