Čabar

Čabar se smjestio na 524 metara nadmorske visine u duboko usječenoj zelenoj dolini rijeke Čabranke. Čabranka svojim prirodnim tokom čini granicu između Hrvatske i Slovenije koje povezuju brojni mostići ovog pograničnog područja. Nedaleko Čabra, kilometar uzvodno nalaze se dva izvora Čabranke. Jedan sa hrvatske, a drugi sa slovenske strane. 

Prvo naselje osnovao je Petar Zrinski u 17. stoljeću izgradivši gospodarske i stambene zgrade, kovnicu željeza, pilanu, mlin i visoku peć za taljenje željezne rude. Za sebe je podigao utvrđeni dvor, od kojeg je sačuvan samo dio zida i jedna kula. Nakon sloma Zrinsko-Frankopanske urote posjed Zrinskih pripao je ugarskoj, pa austrijskoj komori da bi 1798. godine bio ustupljen donacijom Matiji Josipu Paraviću. Paravići su upravljali Čabrom od 1798.-1866. godine kada je prešlo na posljednje čabarske vlasteline, obitelj Ghyczy.

Danas je u dvoru smještena uprava Grada Čabra, galerija slika Vilima Svečnjaka, te muzejska zbirka namještaja i željeznih predmeta. Na središnjem trgu od 1911. godine nalazi se česma koju čuva kameni lav. Te godine je Čabar dobio vodovod. Iznad trga uzdiže se crkva Svetog Antuna Padovanskog odakle se pruža odličan pogled na grad i okolna brda.

Područje Čabra predstavlja zasebnu mikroregiju Gorskog kotara s planinskom klimom, te najbogatije područje šumom u Hrvatskoj koje se prirodno proteže u područje Nacionalnog parka Risnjak. Oko 95 % pokrivenosti zelenom površinom čini ovu regiju iznimno dragocjenom.  Čabar je duboko uronjen u zelenu oazu bujne šumske vegetacije kojom se prostiru oranice, pašnjaci, voćnjaci i livade, te je okružen prekrasnim vidikovcima sa okolnih brda. Vrijedan prirodni resurs, izuzev zelenih površina, su visoko kvalitetna izvorišta vode. 

Čabar se u lokalnom narječju naziva Čeber, a čabarski govor je nematerijalno kulturno dobro.

 

Facebook komentari

komentara

Komentirajte

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.