Otok Zlarin
30. studenoga 2017.Savjeti Mr.Winea
2. prosinca 2017.Danas je riječ čreda gotovo zaboravljena te je odavno izašla iz upotrebe u područjima gdje su nekada postojali uvjeti za takav oblik seoskih aktivnosti pa je želimo oteti potpunom zaboravu. Čreda je veći broj grla krupne rogate stoke (krave, volovi, bikovi) koje se vode na zajedničku ispašu.
Prirodni uvjeti za stvaranje črede jesu odgovarajuća površina pašnjaka, livada i prikladnih površina za ispašu stoke. Površine dolina, padina i vrtača podijeljene na malene parcele različitih vlasnika predstavljale su preduvjet za zajedničku jesenju ispašu stoke. Košnja sijena i otave obavljala se ručnom kosom, te je predstavljala obiman i naporan posao. Seoska domaćinstva su prosječno posjedovala jedno do četiri grla krupne stoke u to doba. Stoga su mala seoska domaćinstva imala korist od zajedničke jesenje ispaše stoke pa se čreda pokazala kao koristan način seoskog gospodarenja.
Čreda kao oblik seoskog gospodarenja primjenjivana je u područjima istarskih ćićarijskih sela, a svako selo je samostalno dogovaralo na koji način će je provoditi. O načinu prihvata i ispaše črede odlučivalo se na Komunu (komun -zajedničko upravljanje seoskom općinom). Seoski župan sazivao bi Komun radi zajedničkih dogovora i rješavanja pojedinih pitanja.
Pastiri-čuvari črede određivani su odlukama donesenim na Komunu te su se najčešće međusobno izmjenjivali. Njihov zadatak je bio prihvat stoke iz svih seoskih domaćinstava na dogovorenom mjestu, vođenje črede unaprijed dogovorenim smjerom pazeći da stoka ne ide u štetu (ne ulazi u obrađene površine), da razdvoji eventualne sukobe grla (rogoborenje), osigura dovoljno pitke vode i vraćanjem stoke sa ispaše u dogovoreno vrijeme. Formiranjem črede sa dva pastira-čuvara ljudi su imali više vremena za druge seoske poslove.
Čreda je pasla polovicom rujna, tijekom listopada pa do studenog, ovisno o vremenskim uvjetima pa je zajednička ispaša črede iznosila oko 45-60 dana tijekom jeseni. Korisnost črede ostvarivala se korišćenjem prirasta trave nakon drugog otkosa. Ukoliko je jesen bila sušna, trave nije bilo u izobilju, a kada je jesen obilovala kišama sjenokoše su bile pune vode i blata. Pored zajedničke seoske koristi prirasta trave, čreda je doprinosila gnojenju livada za sljedeću godinu. No, danas se još rijetko tko sjeća tih vremena, a riječ čreda odavno je izašla iz praktične upotrebe.