Ljeto kuca na vrata, a s njim dolaze i visoke temperature pa se shodno tome javlja vječita tema dehidracija i hidracija organizma odnosno prevenciji dehidracije.

Još kao djeca učili smo kako se ljudski organizam sastoji kod odraslog muškarca u prosjeku od 60% vode, a organizam odrasle žene sadrži u prosjeku 55% vode. Najviše vode ljudsko tijelo ima kod novorođene djece, čak 80%, a pri kraju prve godine života taj udio je 65%, udio vode se postepeno smanjuje do navedenih postotaka kod odraslog čovjeka.

Voda je veoma važan sastojak našeg tijela i gradivi je spoj svih organa u ljudskom tijelu, mišići npr. sadrže čak 75% vode, dok kosti sadrže 30% vode. Funkcija vode u ljudskom organizmu je osigurati adekvatnu čvrstoću, a isto tako i elastičnost tkiva.

Prilikom visokih temperatura voda postaje resurs koji se pojačano troši, znojenjem pri većim naporima može se trošiti od jedne do dvije litre vode na dan, a tu je mokrenje putem kojega se izlučuje od 0,7 litara do čak 2 litre vode na dan te vršenje velike nužde gdje se gubi oko 0,2 litre vode. Zanimljivo je kako samim disanjem pri velikim naporima ljudsko tijelo može trošiti od 0,7 litara pa do 1 litre vode.

Iz svega navedenog lako je zaključiti kako prekomjerni gubitak vode može biti veoma poguban za ljudsko zdravlje.

Dehidracija je kada ljudsko tijelo gubi više vode negoli što ju prima, a gubitak odnosno dehidracija može nastati iz puno razloga, neki od njih su dijareja, povraćanje, povišena temperatura, te ipak nama na neki način najugodniji način gubljenja vode  boravkom u prirodi u periodu visokih temperatura.

Simptomi dehidracije su jako lako primjetni, pojačana žeđ, suha usta, slabost, dezorijentacija i nesvjestica.

Dnevna preporuka za unos vode je oko 1,5 litara, a u slučajevima boravka u prirodi ta količini treba biti znatno veća, ovisno o naporu i visini temperature, te direktnoj izloženosti suncu.

Posebno treba znati kako alkohol i kava potiču izlučivanje vode iz organizma, pa nikako nije preporučljivo njihovo konzumiranje prilikom visokih temperatura.

Koliko vode treba ponijeti sa sobom prilikom izloženosti visokim temperaturama i većem fizičkom naporu, ovisi o samom vremenskom periodu trajanja izloženosti visokim temperaturama i fizičkom naporu te dostupnosti vode na područjima kojima se krećete.

Ako vaša fizička aktivnost počinje u ranim jutarnjim satima, a završava u predvečerje pri dnevnim temperaturama koje su oko 30°C, a nema mjesta na kojima možete doći do vode, onda je preporučljivo imati pri sebi minimalno 3 litre vode kako ne bi došlo do dehidracije.

Većina ljudi će ponijeti upola manje vode jer i sama težina vode koja se nosi sa sobom uzrokuje gubljenje vode iz organizma uz dodatno fizičko opterećenje, ali gubitak koji nastaje prilikom nošenja vode je zanemariv u odnosu na korist koju vam donosi redovita hidracija organizma.

Istina, tu je uvijek prisutan faktor individualnosti, svatko od nas na drugačiji način gubi vodu i tijelo se različito prilagođava uvjetima na terenu i gubitku vode, tako da je pristup hidraciji u potpunosti individualan.

Treba imati na umu da se kod gubitka vode od oko 4% javljaju glavobolja i mišićni umor, kod gubitka vode od oko 5% iz organizma može izazvati nesvjesticu i jake mišićne grčeve, a gubitak vode iz organizma od oko 10 do15% volumena vode u organizmu može završiti kobno po život.

Zato prilikom svakog boravka na otvorenom dok vladaju visoke temperature i dok ste izloženi suncu, pijuckajte vodu, svako toliko ako imate priliku stanite i predahnite u hladovini, hidratizirajte svoje tijelo kako se ne bi doveli u opasnost dehidracije, jer samo na taj način ćete zaista uživati u prirodi.