Legenda kaže da su Dolomiti, koji su se prvotno zvali Monti Pallidi, svoja blijeda kamena lica dobili kada su ih gnomi prekrili koprenastim ogrtačem  istkanim od mjesečevih zraka, želeći udovoljiti nostalgičnoj Mjesečevoj princezi koja se udala za alpskog princa.

Ovaj planinski lanac u sjeveroistočnoj Italiji sastoji se od niza vapnenačkih litica spektakularnih oblika, razdvojenih zelenim dolinama. Dolomiti su se razvili iz koraljnih grebena u plitkom moru, koji su kasnije izbačeni u visine zajedno sa preostalim dijelovima Alpa. Bilo je to prije otprilike 65 milijuna godina.

Monti Pallidi su dobili naziv Dolomiti po francuskom geologu Deodat de Dolomieu koji je u 18. stoljeću ispitivao sastav stijena, te otkrio da se u njima nalazi izvjesna količina magnezija. Na dnevnom svijetlu boja stijena se mijenja od blijedo sive do gotovo posve bijele. No, kada je sunce nisko na zalasku one poprimaju narančaste i ružičaste nijanse.

U zimskom periodu goli stijenoviti vrhovi dramatično se uzdižu iz snijegom prekrivenih padina, ali u proljetnim mjesecima zelene, mirisne travnate livade prepune cvijeća prostiru se u podnožjima golih obronaka. Stijenoviti vrhunci ukrašeni su busenima planinskog cvijeća, runolista, kamenike i ljubiščaste sase. Patuljasti jaglac i žuta sirištara odlično uspijevaju na vapnenačkom  tlu.

Dugačke planinarske staze s predivnim panoramskim pogledima protežu se duž visokih planinskih hrbata dok je po donjim padinama razgranata mreža pješačkih putova. U Dolomitskim dolinama prostiru se pašnjaci i voćnjaci.  

Dolomiti su stoljećima bili pod upravom Rima sve do 14. stoljeća kada su postali sastavni dio Habsburškog carstva. Nakon Prvog svijetskog rata vraćene su Italiji. Zbog burne povijesti ove regije mnoga mjesta i danas koriste dvojezične nazive.

Interaktivna karta: