Jeste li se ikada zapitali gdje je Vela Draga
31. siječnja 2017.
Rastoke
1. veljače 2017.
Istrorumunji iz Šušnjevice u podnožju Učke marljivo žive i njeguju svoje stare običaje.
Postoji priča koja se ovdje pripovijeda sa koljena na koljeno: Sedam karavani je pristiglo u Istru, dvije na Ćićariju, a pet u Šušnjevicu.
Šušnjevica je smještena u podnožju Učke, na sjeveroistočnom rubu Čepićkog polja. Stanovništvo se bavi uglavnom poljoprivrednom djelatnošću, a prije isušivanja Čepićkog jezera bavili su se i ribarstvom. Ovdje obitavaju Istrorumunji već sedam stoljeća. Hrvatsko ih stanovništvo naziva Vlasima, Istrorumunjima, Ćićima ili Ćiribircima, mada se dijalekti razlikuju na različitim područjima.
Postoji još jedna priča o tome kako je nastao naziv „Ćiribirci“: Navodno su Istrorumunji kao došljaci zapošljavali su se kao fizički radnici u riječkoj brodskoj luci. Prilikom ukrcavanja teških vreća na brodove, međusobno su se bodrili riječima „cire bire“, što u prijevodu znači „drži dobro“. I tako su ih lokalci prozvali Ćiribircima. Danas je njihov jezik na Listi zaštićene nematerijalne kulturne baštine u Hrvatskoj i uvršten je u UNESCOV atlas ugroženih jezika svijeta.
Krajem prošle godine obnovljena je škola u Šušnjevici, a prizemne prostorije škole predviđene su za očuvanje zavičajne baštine Istrorumunja. Osim jezika, uspijeli su očuvati elemente običaja i vjerovanja.
Iz Šušnjevice je obnovljena i uređena stara pješačka staza koja vodi do Male Učke. Ovo je jedini izravan prilaz vrhu Učke iz podnožja kontinetalnog dijela poluotoka. Njome možete nastaviti na vrh Vojak, Suhi vrh, Babin grob ili na neko drugo odredište po vašem izboru.
Zahvaljujući Albertu Mikleušu i njegovoj obitelji nova staza prati stari put kojim su nekada mještani odlazili na Malu Učku. Albert pamti ovu stazu dok je kao dječak njome hodao i poznaje svaki kamen. Stazom ćete stići do vidikovca Petrč, odakle vam se otvara prekrasan vidik na sve strane.
Gostoljubivi mještani i istarski planinari udružili su snage, te zajedničkim radnim akcijama na terenu obnovili ovaj stari put spasivši ga tako od zaborava. Staza savladava 890 m visinske razlike i spaja se na Istarski planinarski put. Ovaj put je uveden u Popisnik planinarskih putova Hrvatskog planinarskog saveza pod brojem 100/688.
