Šuti i  hodaj! – rekla je. Bio je to njen odgovor na njegovo, po tko zna koji put toga dana postavljeno, uvijek isto pitanje – “Koliko ćemo još hodati?” Hodali su satima. Najčešće uzbrdo i s čestim pauzama. Ona je znala da će se uspinjati bar još dva sata, ali on nije prestajao postavljati pitanja otkako su sišli sa vlaka. Štedi snagu, štedi dah! Šuti i hodaj!  

Čovjek je prirodno konstruiran da se kreće, a današnji sjedalački način života nikako ne ide u korist ljudskom zdravlju.  Već 15-30 minuta hodanja dnevno može drastično poboljšati naše psihofizičko stanje. Hodanje je još uvijek besplatno te zahtijeva samo malo dobre volje. Prakticiranje dobre stare šetnje značajno pogoduje cijelom ljudskom organizmu.  

Jednostavne aerobne vježbe poput hodanja sprječavaju ranu demenciju i smanjuju rizik od Alzheimerove bolesti, utječu na smanjenje stresa i održavanje veće razine endorfina. Hodanje zapravo koristi i zdravlju vaših očiju i pomaže u borbi protiv glaukoma ublažavanjem tlaka u očima. Šetnja je jednako učinkovita kao trčanje kada je u pitanju prevencija srčane bolesti ili moždanog udara. Ova aktivnost pomaže u izbjegavanju problema srca snižavanjem razine visokog krvnog tlaka i kolesterola, te pospješuje bolju cirkulaciju krvi u organizmu.

Pješačenje je aerobna vježba koja povećava protok kisika u krvotoku i trenira pluća, te uklanjanja toksine i otpad iz tijela. Zbog boljeg i dubljeg disanja mogu se ublažiti neki simptomi povezani s plućnim bolestima.
Možda je teško vjerovati, ali pješačenje je mnogo učinkovitiji alat za sprječavanje dijabetesa nego trčanje. Istraživanje je pokazalo da je grupa “šetača” imala povećanu toleranciju glukoze odnosno apsorbiranje šećera u krvi gotovo 6 puta od grupe “trkača” tijekom 6-mjesečnog probnog razdoblja. Trideset minuta hodanja dnevno ne samo da može ublažiti rizik od raka debelog crijeva, već poboljšava probavu i zatvore stimulirajući rad crijeva.

Hodanjem se gubi prekomjerna težina, a povećava mišićni tonus. Praksa hodanja 10.000 koraka dnevno može se računati isto kao trening u teretani, pogotovo ako intenzivirate tempo hodanja ili pješačite uzbrdo. Osim toga, šetnja neće prouzročiti bolne upale mišića zbog kojih biste bili u iskušenju odustati već sljedeći dan.
Pješačenjem postižete veću pokretljivost zglobova, sprječavate gubitak koštane mase pa time smanjujete rizik od prijeloma. Pacijentima s artritisom preporučuje se redovita umjerena šetnja najmanje 30 minuta dnevno kako bi smanjili bol u zglobovima, krutost i upalu.

Pješačenje može postati pravi spasitelj života za one koji osjećaju bol u leđima tijekom izazovnih vježbi s visokim udarima. Budući da je aktivnost s niskim udjelom, neće uzrokovati više boli ili nelagode, poput trčanja ili HIT-a. Pješačenje pridonosi boljoj cirkulaciji krvi unutar strukture kralježnice i poboljšava držanje i fleksibilnost što je od vitalnog značaja za zdravu kralježnicu.

Još ako hodanje utječe na simptome depresije, zamislite koliko nam to može koristiti da se lakše nosimo s raznim emocionalnim stanjima i iscrpljenošću našeg organizma. Šetnja pomaže razbistriti naše misli i fokusirati pažnju na detalje koji nas okružuju stimulirajući i izoštravajući sva naša čula. Šetnja s prijateljem ili voljenom osobom može dodatno povećati ugodu i poboljšati naše raspoloženje!

Zbog svega toga – ne pitaj ništa i samo hodaj!