Poluotok Kamčatka predstavlja jedno od posljednjih neistraženih i tajanstvenih kutaka naše planete, te jedan od najaktivnijih dijelova vatrenog prstena oko Tihog oceana. Dim, para i vatra glavna su obilježja ovog dalekog ledenog i brdovitog poluotoka na istočnom rubu Sibira. Ovdje caruju vulkani i gejziri. Vulkani Kamčatke uvršteni su na UNESCO-ov popis svjetske baštine 2001. godine.

Najviši vrh poluotoka Kamčatka je planina Ključevskaja Sopka koja predstavlja tek jedan od 160 vulkana od kojih je tridesetak još uvijek aktivno. Ključevskaja Sopka doseže visinu od 4750 metara nadmorske visine. U posljednjih tristotinjak godina eruptirao je više od pedeset puta, iz njegovog vrha neprekidno izlazi dim. Podnožjem izolirane grupe vulkana teče istoimena rijeka. Rijeka Kamčatka duga je 758 kilometra i ulijeva se u Tihi ocean.

Vulkan Kronotskaja Sopka smatra se najdojmljivijim vulkanom zbog svog savršeno stožastog oblika.  Najveće jezero Kamčatke leži pod zapadnim obroncima ovog vulkana. U središtu Kamčatke, nedaleko Kronotskaja Sopka nalazi se poznata Dolina gejzira, unutar prirodnog rezervata Kronotski.

U Dolini gejzira nalazi se oko 25 gejzira koji grme i šište neprekidno ispuštajući crvene, smeđe, ljubičaste i ružičaste boje. Ova spektakularna paleta boja uzrokovana je kemijskim sastavom gline i minerala.

Klima na Kamčatki je oštra, zime su hladne i duge sa puno snijega, a ljeta su kratka i prohladna sa mnogo kiše. Zahvaljujući gejzirima rijeke Kamčatke su zaštićene od leda čak i tijekom hladnih zima. Veći dio poluotoka, kao i Rezervat Kronotski prekriven je močvarnom tundrom sa obiljem lišajeva i mahovine dok na planinskim padinama prevladava šikara i brezove šume.

Kamčatka je bogata florom i faunom, te je poznata kao stanište najvećih mrkih medvjeda euroazijskog područja. Procjenjuje se da na području Rezervata Kronotski obitava 3-4 jedinke mrkog medvjeda na 100 kilometara kvadratnih. Napomenimo da se Rezervat se proteže na gotovo 10300 kvadratnih kilometara.

Značajni stanovnici Kamčatke su sibirski mufoni, sobovi, arktički vukovi, srebrne i plave lisice, planinske kune, svisci, arktičke vjeverice i mnoge druge životinje. Kamčatka je također i najveće mrijestilište lososa koji su glavni izvor zarade malobrojnim stanovnicima poluotoka. Prvobitni stanovnici Kamčatke bili su Korajci i Čukči, prije naleta Kozaka.

Danas je Petropavlovsk Kamčatski velika ribarska luka sa razvijenom flotom tvorničkih ribarica. Stotine termalnih izvora upotrebljavaju se za grijanje stambenih zgrada i vrućih staklenika za uzgoj povrća. Suvremena prijevozna sredstva i razvoj trgovine čini područje Kamčatke manje divljim iako je do današnjih dana ostala dobrim dijelom neistražena i tajanstvena.

Interaktivna karta: