Pahuljice padajte meke i guste, na široke ceste i stazice puste, svi znamo ove stihove koji zažive onog trenutka kod veselja koje se javlja kada pada snijeg, a kojega čine famozne i veličanstvene pahulje.

Pahulje su u stvari kristali leda, oblik čvrstog agregatnog stanja vode. Ako pahulje nastaju iz otopine proces se naziva flokulacija. Ako kondenziraju riječ je o zgrušavanju. Nastaju u različitim veličinama i oblicima, a struktura svake od njih toliko je lijepa i jedinstvena da je mnogima teško zamisliti da se stvaraju spontano odnosno pod utjecajem zakona fizike.

Veliki utjecaj pri stvaranju oblika pahulja imaju temperaturne razlike i vlažnost pri kojima dolazi do stvaranja raznih oblika kristalizacije, tako na primjer, pahulje pri temperaturi od -2 °C one rastu u malene plosnate diskove, na -5 °C stvaraju se tanke prečke i iglice, na temperaturi od blizu -15 °C nastaju najtanje i najveće pahulje, a na temperaturi od -30 °C ponovno se stvaraju prečke.

 Najljepši oblici nastaju kada kristali leda brzo izrastu, npr. pri prolasku vodenih kapljica kroz olujni oblak.

Najveća ikada izmjerena pahulja pala je 1887. godine u Montani (SAD), bila je široka punih 38 cm.

Pahuljice su napokon prošarale nebo i zrak oko nas i donijele pravi zimski ugođaj, ugođaj koji vole svi romantičari, bili oni djeca ili odrasli, zato uživajte u pahuljama jer one su tu kratko, brzo postaju snježni pokrivač, a na koncu ih sunčeva toplina otopi.