Preventiva našeg zdravlja u doba kada smo konstantno izloženi problemima, stresu i depresiji, u doba kada smo pod svakodnevim medijskim pritiskom reklama i marketinga, u doba kada se premalo krećemo, a primamo previše online-informacija predstavlja nužnu brigu o nama samima.

Već je dobro poznato da stres i depresija vode neizbježno raznoraznim bolestima. Također je već dobro poznato da nam farmaceutska industrija prodaje “muda za bubrege” i da smo postali “laboratorijski miševi” njihovih testiranja i eksperimentiranja za pregršt novih vrsta neispitanih medikamenata koji se bacaju na tržište. Ipak smo mi potrošači u ovom potrošačkom društvu.

Previše se peruckamo. Trošimo neumjereno i nemilosrdno ogromne količine šampona, antibakterijskih sapuna, deodoransa, regeneratora, osveživača i tko zna kakvih sve preparata kako bismo bili čisti i mirišljavi. Ne možemo se više ni sjetiti kakav je naš prirodni miris. Trošimo ih i onda kada uistinu uopće nismo ni bili prljavi. Brinemo o flekicama na našoj besprijekornoj odjeći, opsesivno tragajući za što učinkovitijim sredstvom za skidanje mrlja. Neki ljudi čak oprezno koračaju kako ne bi isprljali svoje patike. Ako ih kojim slučajem malo zblate, na njima se pojavi dramatično zabrinut izraz lica.  Dramatizacija prljave obuće. Nagledasmo se takvih primjera…

Postali smo previše čisti. No, time smo “počistili” i naš prirodni imunitet. Sastrugali ga sa svoje kože, izvukli iz svojih pora i potpuno ga uklonili iz svoje aure. I tako sterilni, a kemijski zatrovani postali smo više skloniji alergijama i raznim bolestima nego ikada ranije.

Gradski smog, klimatizirane prostorije, prehrana, puno radimo, malo spavamo, puno se vozimo, malo se krećemo…
I što nam je sada činiti ?

Naravno, mijenjati neke naše loše navike… jednu po jednu, korak po korak, a sve sa ciljem jačanja našeg prirodnog imuniteta. Slobodno se ponekad zaprljajte, oznojite, zaflekajte, pokisnite… Ako ništa drugo, barem ćete imati valjani razlog da se nakon toga operete. 

Pojedite neoprano voće sa stabla kako biste se uvjerili da ćete preživjetu tu ludost. Jedite prstima ponekad. I još ih obližite na kraju. Jačajte svoj imunitet umjesto što ga kontinuirano slabite.

Legnite u travu i dozvolite svome tijelu da se napije sunca i sunčeve svjetlosti. Možete leći pod krošnju stabla ukoliko se ne volite direktno izlagati suncu. Pijte vodu sa izvora. Hodajte što češće bosi umjesto da brinete hoćete li isprljati vašu obuću.

Alergiju ćete prije dobiti od kozmetičkih preparata i drogerijskih sredstava. I novčanice… novčanice koje su u opticaju najprljavija su stvar koja kruži iz ruke u ruku od pekare, automehaničara, benzinskih postaja, restorana, kockarnica, do medicinske sestre… Participacije po bolnicama u bliskoj prošlosti nisu postojale, a bolničko osoblje nije bilo u svakodnevnom kontaktu s novcem. Kao što konobari rade istovremeno s hranom i novcem. Ono što je nekad bilo nezamislivo, danas je opće prihvatljivo. Kada uzmete neku novčanicu ili kovanicu u ruku, ne razmišljate o tome kroz čije sve ruke je prošla prije nego je dospjela do vas. Nitko se još nije sjetio da nam plasira na tržište sredstvo za dezinfekciju novca. 

Osim toga, raspolažemo od pamtivijeka s prirodnim antibioticima koji su nam lako dostupni i pristupačni. Imamo gomilu prirodnih antibiotika koje vrlo rijetko koristimo. Sve začinske biljke su prirodni antibiotici. Češnjak je jedan od najjačih prirodnih antibiotika. Med i svi ostali pčelinji proizvodi jaki su prirodni antibiotici. Origano, cimet, klinčić, kadulja, crni papar, kurkuma, đumbir, limun… Sve je u prirodi, a mi smo se tako nesmotreno  i na svoju štetu otuđili od nje.

Do sada je otkriveno oko 440 000 vrsta bakterija, no velika većina njih uopće nije zainteresirana za nas. Nas napada vrlo mali broj bakterija, a podliježemo im onda kada nam je imunitet oslabljen. 

Bolje spriječiti nego liječiti!