Urbanizacija je jedan od najvećih fenomena današnjice. Uslijed globalnog utjecaja ekonomije koja se zasniva na tehnologiji, industrijskoj proizvodnji i uslužnim djelatnostima svjedoci smo nekontroliranom razvoju gradova, urbanizaciji ruralnih područja i brzorastućoj mreži cestovne infrastrukture. Sve je usmjereno i podređeno komercijalizaciji i potrošačkom društvu. Posljedica  agresivne urbanizacije ne utječe samo na prirodu, biljni i životinjski svijet već i na ljude.  

Stoga ni ne čudi da čovjek sve češće ima potrebu svaki slobodan trenutak provesti izvan urbanih zona. U potrazi za prirodnim okolišem oslobađa se nagomilanog stresa i frustracija, pronalazeći ravnotežu i mir često nesvjestan koliko destruktivno djeluje urbano okruženje na njega. Iako to rijetko zapažamo trpimo posljedice urbanog načina života. U nedostatku slobodnog vremena, između pregršt dnevnih obaveza makar i kratki boravak u parkovima i na šetalištima rehabilitira i iscjeljuje urbanog čovjeka konstantno izloženog dnevnom stresu. 

Parkovi i drvoredi predstavljaju dragocjene gradske oaze koje se ne bi smjele zanemarivati prilikom procesa planiranja i realizacije urbanizacije. Nepregledne površine betona i asfalta stvaraju neprirodne uvjete gradskog života, onemogućuju normalan protok zraka i oticanje slivnih voda, te akumuliraju smog  i žegu. Rezultat toga, između ostalog, česte su poplave u gradovima. Gradske površine prekrivene betonom i asfaltom više nisu u mogućnosti apsorbirati optimalne količine padalina, pa gotovo svaki pljusak može prouzročiti poplave. Nije stvar u kiši, već u nedostatku zemljanih površina, vrtova, parkova, livada i šuma.

Stoga se netko domišljat dosjetio proizvesti retenzije i kišne vrtove. Retenzija je prostor koji služi za akumuliranje odnosno izlijevanje vode prilikom prevelikog dotoka oborinskih voda.

Retenzije predstavljaju vodoprivredne objekte opremljene za izravnanje količina vode u kanalizacijskoj mreži. To je dio kišne ili fekalne kanalizacije koji predstavlja podzemni rezervoar za prihvat oborinskih voda.

Retenzija može biti manja akumulacija duž vodotoka u koju se u slučaju poplava namjenski pušta da bi se spriječilo rušenje nasipa zbog prelijevanja i da bi se na nizvodnom području smanjio vrh poplavnog vala. Retenzije koje se formiraju na poljoprivrednim površinama s manje vrijednim kulturama i gdje nema skupih objekata, mogu da se povezati u sustav što predstavlja jednu od aktivnih mjera obrane od poplava.

Kišni vrtovi su samozalijevajući vrtovi, jednostavni za održavanje i s malim utroškom resursa, osmišljeni su radi zaštitite rijeka i potoka. Radi se o skupljanja oborinskih voda s tvrdih podloga kao što su prilazni putovi, terase, krovovi do vodoravnih oluka nakon pada kiša radi iskoristivosti oborinske vode. Takvim sustavom zalijevanja koristimo zapravo recikliranu vodu te štedimo pitku.

Kišni vrt sastoji se od pjeskovitog sloja ispod površinskog sloja koji pomaže usporiti oborinske vode do ulaska u rijeke i potoke. Ovi slojevi pomažu ukloniti onečišćenja, kao što su dušik i fosfor, gnojiva, prašina, lišće i životinjski izmet, oni se jednostavno ispiru s čvrstih površina. 

Obzirom da kišni vrt nema ograničenja u veličini gotovo svako domaćinstvo i gospodarstvo može oblikovati svoje kišne vrtove poput kutija za sadnju, zemljanih vrtova, infiltrirajućih vrtova, zelenih krovova, poroznih pločnika, vrtova te spremnika za kišu.