Žbevnica od davnina predstavlja kraljicu Ćićarije. Smještena na 1014 metara nadmorske visine najzapadniji je hrvatski tisućnjak. Njene vršne livade često odolijevaju jakim udarima bure, zimi je često prekrivena snijegom, a sa njenog vrha pruža se otvoren pogled na sve strane. Kada je vrijeme bistro pogled se pruža do Julijskih Alpi, Kamniških Alpi i Dolomita.

Najbliži prilaz vrhu Žbevnice vodi iz sela Brest (693 m), odakle ćete za 15-20 minuta stići do planinarske kuće. Potrebno vam je još oko pola sata da biste se uspeli na vršne livade Žbevnice odakle se možete spustiti kružnom stazom u Brest ili produžiti po trasi Istarskog planinarskog puta prema Trsteniku i Gomili. Kada ne bi postojala opasnost od pogranične policije i zloglasne žilet-žice Sakomanovim putem stigli biste za sat i pol hoda do slovenskog vrha Golič(890 m). Ovako se možete zadovoljiti ugodnom visinskom šetnjom od vrha Žbevnice do Špičastog vrha (957 m) te se istim putem vratiti natrag. 

Žbevnica, kao i sama Ćićarija naziva se i “zemlja božura” koji su karakteristični za ovo područje.