Uzemljenje – Priroda je izvor iscjeljenja
28. siječnja 2019.
Osho: Dok se vi ne promijenite, ništa se ne mijenja
1. veljače 2019.
Triglavski narodni park – Nacionalni park Triglav je dobio ime po najvišem slovenskom planinskom vrhu Triglav, smještenog u središtu parka, u Julijskim Alpama. Park ima površinu od 83 807 hektara i spada među najstarije parkove u Europi. Njegova najviša točka nalazi se na 2864 metara nadmorske visine. Najniža točka nalazi se na toku gorskog potoka Tolminka, na 180 metara nadmorske visine ove predivne planinske zemlje.
Triglavski narodni park je ujedno jedini nacionalni park u Sloveniji, a temeljni cilj Parka je očuvanje prirode i kulturne baštine. U Triglavskom nacionalnom parku spajaju se dva velika slijeva – rijeke Soče koja utječe u Jadransko more, te rijeke Save koja teče prema Dunavu, odnosno Crnom moru. Na ovom jedinstvenom alpskom području gorskog krša nalaze se brojni stalni slapovi, a najbrojniji su u području toka rijeke Soče.
Najveće jezero Triglavskog narodnog parka je Bohinjsko jezero, tektonsko-ledenjačkog postanka. Triglavska jezera predstavljaju privlačnu izletničko-planinarsku destinaciju. Veliki dio Triglavskog nacionalnog parka karakterizira izrazito krški reljef.
Stoga ne čudi da je područje Parka bogato jamama. Prve jame su istraživane dvadesetih godina prošlog stoljeća, a do danas ih je registrirano preko 600. U Triglavskom narodnom parku prevladava alpska vegetacija iako je u jugozapadnom dijelu Parka prisutan utjecaj sredozemne klime zbog blizine Jadranskog mora.
Triglavski narodni park zaštićen je Ustavom Republike Slovenije, Zakonom o zaštiti okoliša, Zakonom o očuvanju prirode, Zakonom o vodama, Poljoprivredno-šumskim zakonom, te Alpskom konvencijom s njenim protokolima. U srpnju, 2003. godine UNESCO je proglasio Julijske Alpe rezervatom biosfere.
Alpski pašnjaci na 1000 metara nadmorske visine povezani su s mjestima Studor v Bohinju i Stara Fužina u općini Bohinj. Stanovnici ovih naselja i danas napasaju svoju stoku jednako kao što su to radili još od prapovijesnog doba. Duša ovog Parka su ljudi koji ovdje žive, rade i stvaraju u skladnom suživotu sa prirodom. Alpska kulturna baština Slovenije iznimno je dragocjena za Slovence i oni se prema njoj odnose sa dubokim poštovanjem.
Interaktivna karta:
