Jezero Titicaca, najveće je jezero u Južnoj Americi, smjestilo se na 3812 metara nadmorske visine s površinom od 8372 kvadratnih kilometara. Iako su Himalajska jezera na mnogo većoj nadmorskoj visini jezero Titicaca često se naziva najvišim plovnim jezerom na svijetu.

1862. godine do jezera je dopremljen ogroman parobrod u dijelovima da bi na obali jezera bio sastavljen. Ovo plovilo od 2200 tona i 79 metara dužine bilo je u upotrebi cijelo stoljeće nakon čega je umirovljen, a njegov plovni put preuzeli su hidrokrilni čamci koji prometuju između Puna u Peruu i nekoliko bolivijskih odredišta.

Danas jezero više nije bogato ribom. Glavni stanovnici jezera su žabe velike poput štakora, no budući da dišu izvlačeći kisik iz vode kroz kožu i ne mogu preživjeti na zraku, rijetko ih se može vidjeti. Umjetno nastanjene kalifornijske pastrve proždrle su somove koji su tu obitavali. No, i one su žrtve nekontroliranog izlova.

Za stanovnike jezera Titicaca, ovo je mjesto bilo i ostalo sveto. Na visokim planinskim vrhovima obitavaju bogovi dok jezero predstavlja maternicu iz koje je rođen Viracocha – bijeli bradati predstavnik Sunca na Zemlji. Viracocha je došao na Zemlju podučiti ljude kako da grade, kako da izrađuju otporne i izdržljive čamce od trske i kako da uzgajaju hranu. Otok Sunca na jezeru Titicaca i danas predstavlja mjesto na koje su došli bogovi kako bi osnovali dinastiju Inka i donijeli mudrost narodu Aymara koji živi na obalama jezera.

Obzirom da je položaj jezera na razmeđi Anda klima je sjeverno od Titicace umjerenija, a južno sve oštrija. Južna obala je naseljena tijekom cijele godine s uspješno razvijenim poljoprivrednim kulturama kao što su krumpir, kukuruz i ječam.

Pripadnici plemena Aymara uglavnom i danas žive tradicionalnim načinom života kao prije dolaska konkvistadora. Ne pate od visinske bolesti i nedostatka kisika budući da imaju veća srca i pluća, te povećani broj crvenih krvnih zrnaca u krvi za razliku od Španjolaca i ostalih posjetitelja. Na obalama jezera Titicaca oni izrađuju splavi i na njima kuće od trske. Na njima čak i sade svoje povrtnjake. Njihovi čamci od trske možda izgledaju krhko, ali su jako čvrsti i otporni.

Dolazak španjolskih osvajača

1535. godine Diego de Almagro ostavivši svog partnera Francisca Pizarra u Cuzcu, prijestolnici Inka, uputio se na jug u nepoznato s 570 vojnika u potrazi za zlatom. Ljudi i konji smrzavali su se na smrt u planinskim prijevojima, gušili se zbog nedostatka kisika, a u pustinjskim predjelima umirali od vrućine u svojim oklopima. U svojoj pohlepnoj i bjesomučnoj potrazi za zlatom, kojeg nisu pronalazili, naišli su na ogromno jezero nevjerojatno plave boje po kojem su plovili ljudi u neobičnim plovilima od trske. Tako su se Europljani prvi put susreli s jezerom Titicaca u fantastičnom okruženju s gorjem Cordillera Real čiji su vrhovi prekriveni ledenjakom nestvarno svjetlucali na visini od 6400 metara.

Pustolovina Thora Heyerdahla Kon-Tiki

Thor Heyerdahl (1914.-2002.) vatreni pacifist, pustolov i ekolog, pomorski biolog i antropolog norveškog porijekla ostao je poznat po ekspediciji Kon-Tiki 1947. godine kada se kao 33-godišnjak sa svojim suradnicima uputio u istraživanje Južne Amerike.

Thor je razvio teoriju da su južnoamerički narodi štovanje Sunca i vještine za izgradnju svojih nastambi i plovila preuzeli od egipatskih posjetitelja koji su do njih stigli u davnoj prošlosti. Naime, Thour je na slikarijama egipatskih grobnica vidio vrlo slična plovila i želio je u praksi dokazati ovu svoju teoriju. Prevezao je nekoliko aymarskih čamaca u Maroko da bi tamo po uzoru na njih sagradio brod od trske. Zatim je bez ikakvih problema s tim brodom preplovio Atlantik od Maroka do Barbadosa, a putovanje je trajalo 101 dan. Jedini moderni uređaj na ovoj ekspediciji bio je radio, sa sobom su ponijeli samo pitku vodu i suhu hranu, a putem su lovili ribu.

Thor je bio vrlo zadovoljan postigavši svoj cilj ovom ekspedicijom. Moguće je da je bijeli bradati predstavnik Sunca Viracocha stigao u područje jezera Titicaca, gdje nitko drugi ne posjeduje slična tjelesna obilježja, iz daleke prekooceanske zemlje puno prije španjolskih osvajača.