Divlje svinje su veoma društvene životinje, naime svako krdo je obiteljska zajednica nekoliko krmača s prasadi i nazimicama. Muška nazimad (nazimad je divlja svinja bez obzira na spol starosti od godinu dana pa do dvije godine) i mlađi veprovi okupljanju se u manja krda, a stariji veprovi žive kao samotnjaci. U krdima je jasno izražena hijerarhija.

Divlje svinje su dnevna divljač ali može promijeniti obrazac ponašanja u slučaju uznemiravanja od strane čovjeka ili nekih drugih prirodnih faktora.

Često žive u šumama u blizini vodotoka. Vole kaljuže i često se valjaju u njima. Tako se osvježavaju i rješavaju kožnih parazita. Za odmor koriste brlog, ali prije nego što legnu u njega prvo neko vrijeme sjede. Način pridizanja je takav što prvo sjednu promatrajući okolinu, pa tek zatim ustaju. Za veprove je karakteristično da žive usamljeničkim životom, a čoporu se priključuju samo u vrijeme parenja. Razdoblje parenja divljih svinja naziva se bucanje.

Mladi veprovi se često nalaze u blizini čopora, ali nikada kao njegov dio. Kada se promatra kretanje krda, uoči se kako se na čelu kreće najstarija ženka. Po načinu ishrane spada u svejede, što znači da će pored hrane biljnog porijekla pojesti životinje koje može savladati, pa će čak jesti i strvine.

Vrlo su prilagodljive što se staništa i promjena u njemu tiče. Imaju izvanredno razvijena čula sluha i mirisa, dok je vid nešto slabiji. Veoma su oprezne životinje, štoviše veoma plahe.

Masa im varira ovisno o tome koje je godišnje doba i može prijeći 300 kg kod vepra, dok ženke mogu biti teške i preko 150 kg. Ženke postaju spolno zrele s 10 mjeseci, a mužjaci nekoliko mjeseci kasnije. Međutim, ne pare se prije navršenih 18 mjeseci, osim ako nije došlo do poremećaja prirodne ravnoteže. Zubi, očnjaci, su tako postavljeni u vilici da se donji, očnjaci, uvijek preklapaju s gornjim zubima. Tako se zubi oštre. Dugi su oko 28 cm, nazivaju se brusači i sjekači.Kod mužjaka se nazivaju kljove, i znatno su veći, a kod ženke klice, i manje su nego kod mužjaka.

Veličina kljova mužjaka ovisi o njegovoj starosti, što je svinja starija ima veće i oštrije kljove. Divlja svinja ima boju krzna smeđe boje, tako da se odlično uklapa u prirodni okoliš u kojemu obitava.

Fotografija divlje svinje: Valentin Panzirsch 

Ženka oprasi 6 do 12 mladih. Mladi, kada se tek oprase, imaju karakteristične uzdužne bijele pruge koje im ostaju do drugog mjeseca starosti.

Period parenja divlje svinje odvija se od polovice studenoga do početka veljače. U tom periodu može doći do borbi između mužjaka, jer glavna ženka obilježi teritorij na više mjesta i to je znak da će sve ženke iz čopora biti u parenju za dvije nedjelje. Nakon borbi s drugim mužjacima, najjači mužjak ostaje s čoporom oko mjesec dana i za to se vrijeme pari sa svim ženkama iz čopora. Nakon toga razdoblja vraća se usamljeničkom životu.

Divlje svinje je u prirodi najbolje izbjegavati, a to se najviše odnosi na eventualne susrete s krmačama koje imaju prasad, naime kao i sve ženke krmače brane mlade po cijenu života.

Ako se ipak ikada zapitate kuda idu divlje svinje, odgovor je uvijek isti, one idu svojim putem i jedina prepreka u životu koja im se postavlja i uvijek iznova ponavlja je čovjek.

Izdvojena fotografija divlje svinje: Sander van der Wel