Postoji taj jedan simpatično obojeni stanovnik vlažnih područja Srednje i Južne Europe, u pravilu crne boje sa žutim površinama, da to je daždevnjak u ovoj priči to je pjegavi daždevnjak, još nazvan i šareni daždevnjak. Pjegavi daždevnjak je vodozemac iz roda daždevnjaka. Duguljasta je tijela, s četiri kratke noge podjednake dužine i dugačkim repom.

Većina primjeraka kraća je od 20 cm, ali može doseći dužinu od čak 25 cm. Robusne je i snažne građe. Neki primjerci daždevnjaka mogu biti gotovo sasvim crni, dok kod drugih može prevladavati žuta boja. Ponekad se mogu naći i nijanse crvene i narančaste boje.
Vlažna koža omogućuje mu život u staništima blizu vode ili pod zaštitom na vlažnom tlu, najčešće u šumama. Pjegavi daždevnjaci žive u vlažnim kopnenim mjestima, ali se razmnožava u vodi. Stoga više vole sjenovita i hladna staništa, posebno zaštićeni obronci prekriveni listopadnom ili miješanom šumom, s vodotocima su im omiljena prebivališta. 

Najaktivniji su na površini tijekom vlažnih i mirnih noći. Najčešće ih se može naći na visinama ispod 800 metara nadmorske visine. Najveći dio vremena provode u skrovištima sve dok ne krenu tažiti hranu. Prehrana im se sastoji od različitih beskralješnjaka šumskog tla, kao što su gujavice, puževi, kukaca, paukovi i gliste, pa čak i mlade žabe.
Odrasli daždevnjaci imaju otrovne žlijezde u vidu parotidnih žlijezda i četiri reda otrovnih žlijezda duž tijela. Otrov iritira usta i oči napadača, zato ih većina životinja izbjegava. Takvoj reputaciji pomaže i njihova obojenost koja na daleko upozorava na otrovnost.

Pjegavi daždevnjak je strogo zaštićena vrsta i ako ga kojim slučajem sretnete, pogledajte ga ali ga nemojte gnjaviti, pustite tog divnog vodozemca neka odšeta u miru.