Poruka indijanskog poglavice
11. veljače 2017.Uspon kroz Mudnu dol u Grobničkim Alpama
13. veljače 2017.Ooo da, šumska jagoda poslastica kojoj ne mogu odoljeti mnogi bili oni kukci, reptili, ptice ili sisavci, miris koji ispunjava cijelo tijelo je jednostavno neodoljiv. Postavlja se samo jedno pitanje, gdje je nestala šumska jagoda?
Naravno da šumska jagoda nije u potpunosti nestala ali se je definitivno povukla od gradskih naselja, zašto, razlog je jednostavan, mnoštovo kemikalija koje ciklusno ili kontinuirano izlaze iz gradova padaju na tlo koje je bilo kraljevstvo šumskih jagoda.
Šumska jagoda je iz tog očitog razloga svoj život i kraljevstvo pomaknula dalje od ljudskih nastambi.
Zato put pod noge u periodu od početka lipnja pa do početka kolovoza po livadama koje okružuju šume i šumarke, brdovite proplanke i planinarske staze.
Šumska jagoda (Fragaria vesca) odnosno njen plod je naširoko poznat kao ukusan i zdrav, a i ostatak biljke se koristi kao ljekovito bilje. Zanimljivo je napomenuti kako je šumska jagoda zelen iz porodice ruža i nije divlji oblik uzgojene vrtne jagode koja je hibrid sjevernoameričke i južnoameričke jagode.
Nevjerojatna je spoznaje kako se i šumska jagoda može uzgajati ali izgleda kako kod nas jednostavno ne postoji interes za uzgoj te iznimne biljke, zemlje koje su poznate po uzgoju te prirodne delicije su Rusija i Turska, mi ostali se uporno držimo hibrida koji je stvorio čovjek, nećemo dezavuirati hibridnu jagodu, ali ipak bi prvenstvo trebalo biti na onome što nam priroda nudi na našem području, a to je u ovom slučaju prekrasna šumska jagoda.
Šumska jagoda ima kratak osnovni korijen i mnoštvo korijenčića, listovi su trostruko ovalni romboidni na dugačkim stapkama koje stvaraju rozetu.
Šumska jagoda se razmnožava na način da se iz pazuška listova razvijaju izdanci koji se spuštaju i puze po zemlji, potom se ukorijenjuju i na na taj način vegetativno razmnožavaju.
Šumska jagoda je višegodišnja biljka, cvjetovi jagode su bijeli s pet latica i navještaju dolazak jedne od najukusnijih prirodnih delicija.
Izdvojena fotografija: Ivar Leidus