Zeleni mostovi su umjetno konstruirani prijelazi u obliku tunela. Konstruirani su tako da svojim karakteristikama omogućuju sigurno i neometano kretanje divljih životinja. Posljednjih dvadesetak godina u Hrvatskoj se razvila čitava mreža prometnica i autocesta koje onemogućuju prirodno kretanje i migracije životinja, a posebice krupne divljači kao što su vuk i medvjed.

Vuk u potrazi za hranom dnevno prelazi oko 35 kilometara. Prosječna dnevna kretanja populacije medvjeda Dinarskog masiva koji obitavaju na našem području variraju od 1,5 – 10 kilometara, ali da bi planinsko šumsko stanište zadovoljilo njihove životne potrebe nužna je raznolikost biljnog pokrova i tipova šuma. Njihovo prirodno stanište prilično je devastirano i rascjepkano mrežom prometnica. Posljednjih godina dodatno je narušeno i pograničnim žicama što agresivno ugrožava opstanak divljači.

Foto: h4m on Reddit

Kako se čovjek sa svojom urbanom strukturom širi našom planetom tako sve dublje zadire u područje životinjskog svijeta. Autoceste presijecaju njihovo stanište uzduž i poprijeko. Tuneli i vijadukti s obzirom na konfiguraciju terena ne zadovoljavaju nužnu propusnost za njihov opstanak. Stoga su osmišljeni prirodni prijelazi za životinje.

Zeleni most je umjetno nadsvođeni dio prometnice čija je betonska struktura nasipana zemljom i vegetacijom kako bi se izgrađeni prijelaz što vjernije uklopio s prirodnim okolišem. Mikrolokacija zelenog mosta određuje se tako da bude što istovjetnija prirodno pošumljenom brdskom hrptu s kojeg se životinje ljevkasto usmjeravaju na zeleni most.

Nakon izgradnje, zeleni most se nasipa slojevima zemlje i pošumljava autohtonom vegetacijom tako da se potpuno uklopi u krajolik. Da bi uspješno povezali obje strane autoceste, vegetacijski koridori vode preko zelenog mosta uklapajući se u prirodni okoliš.

Svrha tih prijelaza je omogućavanje dnevne i sezonske migracije što je osnovni uvjet održavanja cjelovitih i stabilnih populacija većine divljih životinja. Da bi zeleni mostovi ispunjavali svoju osnovnu funkciju važno je da su smješteni na pažljivo odabranim mjestima. Za određivanje lokacije za izgradnju zelenih mostova od presudne je važnosti poznavanje biologije divljih životinja koje će koristiti te prijelaze, načina njihovog života, obrazaca kretanja, aktivnosti i korištenja staništa. Da bi zeleni most bio funkcionalan te da bi pružio sigurnost prilikom prijelaza divljih životinja s jedne na drugu stranu prometnice, mora biti zadovoljavajuće veličine i krajobraznim uređenjem uklopljen u prirodno stanište.

Foto: Jarrl on Reddit

Prvi zeleni most u Hrvatskoj izgrađen je 1999. godine na autocesti A6 Zagreb-Rijeka kod mjesta Dedin nedaleko Delnica. Na njemu je vršen monitoring odnosno snimanje metodom infracrvenih senzora i kontrole pješčane trake. Dok infracrveni senzori bilježe učestalost prijelaza, kontrolna pješčana traka omogućuje čitanje tragova divljači.

Osim metoda infracrvenih (IC) senzora i kontrolne pješčane trake primijenjena je i metoda digitalnih fotozamki koja omogućava vrlo točno prebrojavanje prelaska pojedinih vrsta životinja koje žive u skupinama. Cilj ovoga rada je utvrđivanje stupnja funkcionalnosti zelenog mosta. Još jedna metoda istraživanja vrši se telemetrijskim praćenjem tako što se životinji postavi ogrlica koja satelitskim putem bilježi njeno kretanje. Telemetrijskim praćenjem risa, vuka i medvjeda u Gorskom kotaru utvrđeno je da sve ove životinje koriste zelene mostove te da neke od njih imaju staništa na obje strane autoceste.

Rezultati praćenja pokazuju da je najzastupljenija vrsta srna, te da prirodne mostove osim divljači koriste domaće životinje, psi i ljudi. Također je uočeno da je u zimskim mjesecima smanjena aktivnost dok se tijekom ljetnih mjeseci povećava. Dnevna aktivnost je znatno manja od noćne kada su životinje u potrazi za hranom. 

Danas u Hrvatskoj ima više od desetak umjetnih zelenih mostova koji vrše funkciju prirodnih prijelaza za životinje. Najdulji zeleni most u Hrvatskoj je Osmakovac (200 m) na autocesti A1, na dionici Bosiljevo-Split u blizini Vučevice.

Foto zeleni most Osmakovac: mapio.net

U svakom slučaju poželimo da zelenih mostova bude što više kako bi na taj način olakšali divljim životinjama kretanje kroz njihova staništa, jer jedino tako ćemo postići simbiozu između prometne povezanosti koja je nužna u modernom svijetu i prirodnog migracijskog kretanja divljih životinja.

Istovremeno budimo svjesni činjenice da našom prisutnošću i zadiranjem u njihova prirodna staništa ipak smo i dalje samo prolazni gosti koji se vraćaju svojim urbanim sredinama. Kontinuiranom urbanizacijom prirodna staništa životinja postaju sve skučeniji prostori. Divljač je prisiljena na suživot s nama uz nužnu prilagodbu ili joj prijeti izumiranje. Stoga, nemojmo ih nehumano i bezobzirno uznemiravati u njihovom staništu. Ova planeta pripada njima bar jednako koliko i nama.

Izdvojena fotografija:  Izismile