Brnistra ili žuka grmolika je biljka iz porodice mahunarki koja može narasti dva-tri metara u visinu. Stanište brnistre je južna Europa, jugozapadna Azija i sjeverozapadna Afrika te joj pogoduje mediterantsko podneblje sunca, krša, makije i kamenjara. Grmovi brnistre uočljivo se žute posvuda oko nas.

Ova vrlo dekorativna biljka raste u našem priobalju, cvijeta u kasno proljeće i ljeto ukrašavajući našu vegetaciju svojim intenzivno žutim cvijetovima. Otporna je na sušu i buru, te korisna radi spriječavanja erozije tla. Brnistra ima vrlo dubok i razgranat korijen. Vrlo dobro podnosi urbana onečišćenja i temperature do -20°C. Zbog tih njenih svojstava i dekorativnosti danas je rasprostranjena po cijelom svijetu.

Latinski naziv brnistre je Spartium junceum. Spartium potječe od grčke riječi spartion što u prijevodu znači uže odnosno trska za pletenje.

Brnistra ima slična svojstva kao konoplja. Nakon sazrijevanja sjemena izboji biljke mogu se koristiti za proizvodnju tekstilnih vlakana. U prošlosti se koristila za izradu košara i metli, mreža, vreća, brodske užadi i vezivanje loze. Od brnistre su se izrađivala slikarska platna, sagovi i prostirke. Cvijetovima brnistre punili su se jastuci i madraci.

Osim toga, ova atraktivna biljka bogata je eteričnim uljem, a narodno je vjerovanje da brnistra odbija zmije.