Zimsko računanje vremena službeno započinje posljednje nedjelje u listopadu odnosno u nedjelju, 29. listopada u 03.00 sata, pomicanjem kazaljki za jedan sat unatrag. U 03.00 sata kazaljke se prebacuju na 02.00 sata, što će nam omogućiti sat vremena duži noćni odmor. Dani koji će uslijediti nakon toga biti će uskraćeni za sat vremena dnevnog svijetla pa samim time nastupaju duge zimske večeri.

Istovremeno se u Hrvatskoj uvodi obavezna upotreba dnevnih svijetla na automobilima u prometu. Ujedno se mijenja satnica jeftine i skupe struje, pa ćemo od nedjelje uključivati naše perilice već u 21.00 sat po nižoj tarifi.

Ideju o promjeni sata predstavio je američki izumitelj Benjamin Franklin u 18. stoljeću smatrajući da se pomicanjem sata unatrag ljeti iskorištava više dnevnog svjetla.

Uvođenje ljetnog računanja vremena prvi put je zaživjelo u Njemačkoj, za vrijeme Prvog svjetskog rata. Povod tome je bila ušteda energije ugljena. Nakon rata većina zemalja u kojima se sat pomicao ukinule su tu praksu. Pomicanje kazaljki je ponovno uvedeno zbog velike energetske krize oko 1970. godine. Danas  se satovi pomiču u osamdesetak zemalja. Vladimir Putin je odlučio napustiti uvođenje ljetnog računanja vremena prije par godina obrazloživši svoju odluku time da to štetno utječe na ljudski i životinjski organizam.

Dok se na sjevernoj Zemljinoj polutci prelazi na zimsko računanje vremena, na južnoj kreće ljetno računanje vremena. Tropske zemlje nemaju ljetno računanje vremena jer tijekom cijele godine imaju dovoljno dnevnog svijetla.