
Blagdanski ugođaj u srcu
19. prosinca 2017.
Parenzana – Vinska pruga
21. prosinca 2017.Dinarska voluharica je nedovoljno poznata vrsta, naime o njenom načinu života u prirodi se jako malo zna. Imaju gusto i meko krzno sivo-smeđe te sivo-bijelo s trbušne strane. Imaju velike, krznom prekrivene uši i dugi rep prekriven kratkim slojem krzna, tamniji odozgo te svjetliji sa strana i odozdo. Na bijelim nožicama imaju malene oštre kandže na svim prstima osim palcu, koji ima mali tupi nokat. Mužjaci i ženke vrlo su slični.
Imaju tipičan način života kao i ostali maleni glodavci biljojedi. Populacije dinarskih voluhara su međusobnobodvojene i geografski izolirane, tako da će jedinka cijeli život provesti na određenom području.
Područje obitavanja dinarske voluharice prostire se po dinarskim planinama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, te Makedoniji, Albaniji i Grčkoj.
Stanište dinarskoga voluhara su planinske kamenite livade iznad gornje šumske granice u krškim predjelima obično na većim nadmorskim visinama u pravilu iznad 1300 metara pa sve do 2000 metara nadmorske visine, jako rijetko se može vidjeti i u nizinama. Najmnogobrojnija populacija dinarske voluharice nalazi se na planini Zelengora.
Fotografija dinarske voluharice: Youtube
Koliko je poznato, dinarska voluharica se uglavnom hrani planinskim biljkama, travama i lišćem, prije zime sakupljaju i spremaju hranu za zimnicu.
Spolnu zrelost dostižu s dvije godine, a ženke imaju jedno ili dva legla godišnje, obično ljeti. Nakon mjesec dana gestacije imaju dva do tri mladunca.
Dinarska voluharica se može vidjeti u zoološkom vrtu grada Zagreba.
Izdvojena fotografija: Youtube




