„Danas se čovjek ne može povezati sa vladom, a da sebe ne obeščasti.
Nije naša dužnost da spašavamo svijet od zla, ali je naša dužnost bar da
ne okaljamo svoje ruke i ne pružati mu praktičnu potporu.“
H. D. Thoreau
„Pod vladom koja bilo koga nepravedno zatvara, pravo mjesto za pravednog čovjeka također je zatvor.“
H. D. Thoreau
„Govoreći praktično i kao građanin, za razliku od onih koji sebe
nazivaju protivnicima svake vlade, ja ne tražim trenutačno ukidanje
vlade, nego trenutačno bolju vladu.“
H. D. Thoreau
Građanski neposluh je nenasilan otpor prema zakonima i zahtjevima
vlasti, te izražava osobno moralno neslaganje pojedinca ili grupe prema
politici koju vlast provodi. U mnogim je povijesnim zbivanjima građanski
neposluh omogućio razvoj cjelokupnog civilizacijskog društva.
Građanski neposluh ne podrazumijeva zločinačke aktivnosti motivirane
sebičnošću, mržnjom, ljutnjom, okrutnošću i neuračunljivošću. Građanski
neposluh je odraz savjesnosti, ozbiljnosti, iskrenosti i moralnog
uvjerenja, javna komunikacija i nenasilno ukazivanje na probleme u
društvu.
Henry David Thoreau (1817.-1862.) snažno je inspirirao L.N.Tolstoja, Marcela Prousta, Mahatma Gandhija, Martin Luther Kinga, J. F. Kennedyja i mnoge druge. Njegov esej „Građanski neposluh“, objavljen davne 1849.godine i danas je dojmljivo štivo.
U „Građanskom neposluhu“ on pojašnjava da građani imaju moralnu obavezu suprotstaviti se vlasti onog trenutka kada prepoznaju da vlast čini nepravdu. U tekstu pisanom prije gotovo 170 godina on podrobnije pojašnjava kako je opće poznato da se u vrhu države nalaze egoistični i korumpirani ljudi motivirani isključivo osobnim interesom. Građani koji podržavaju takvu vlast plaćajući joj namete smatraju se suodgovornima za nepravde koje vlada čini. Kolektivnim neposluhom se vrši pritisak na vladu kako bi promijenila nepravednu politiku ili odstupila s vlasti.
Thoreau, gorljivi zagovornik osobne i građanske slobode, svojim je nepokolebljivim stavom dosljedno i odlučno odbijao povinovati se tada važećim zakonima i plaćati porez jer nije podržavao američku politiku ratovanja, ograničavanje individualnih sloboda i ropstvo.
Najpoznatiji primjeri građanskog neposluha su Mahatma Ghandi s Pokretom otpora tijekom borbe za neovisnost od Britanske kolonijalne dominacije, Mendela u borbi protiv apartheida u Južnoj Africi, Martin Luther King u borbi crnaca za građanska prava. Najsvježiji primjer građanskog neposluha je aktivističko djelovanje I.V. Sinčića i Živog zida u borbi za monetarni suverenitet i protiv dužničkog ropstva građana u Hrvatskoj.
Građanska neposlušnost ima za cilj skrenuti pažnju šire javnosti na probleme i ukazati na nepravdu, te time utjecati na promjenu nehumanih, nemoralnih i neetičnih zakona. To se ostvaruje ustrajnim bojkotiranjem i suprotstavljanjem nepravednim i štetnim zakonima uz svjesno preuzimanje pune odgovornosti i podnošenja sankcija za neposluh. Zakoni i propisi nisu uvijek bespogovorno prihvatljivi i bezuvjetno primjenjivi.
U demokratskim zajednicama građanski neposluh kao takav nije kazneno djelo! U demokratskom uređenju sudac ima ovlasti odstupati od propisanih zakonskih kazni ukoliko je utvrdio da se radi o kršenju istih zbog iskrenih moralnih uvjerenja u počinjenu nepravdu.
Slijepo i bespogovorno poštivanje sustava ukazuje na nedostatak senzibiliteta na nepravdu kod građana.
Primjer iz prakse u povijesti je pomaganje odbjeglim robovima koje je
bilo protuzakonito, ali moralno. U današnjim okolnostima, ukoliko bi nam
zakon zabranio pomaganje odbjeglim robovima , da li bismo poštivali taj
zakon?
Iako su kazne koje se danas provode, uvjetno rečeno, humanije od onih
u prošlosti, čini se da smo ipak više obespravljeni i nemoćni u
perfidnom ustroju cijelog ovog demokratskog sustava.
Ukoliko nas zakon obvezuje na cijepljenje naše djece, hoćemo li se bez
propitivanja povinovati tom propisu? Sustav je osmišljen da financijski
kažnjava svaki prekršaj, bilo da se radi o nepropisnom parkiranju ili
podmirivanju režijskih troškova. Da li bi uvođenje sankcija građanima za
neodaziv na izbore bio učinkovita motivacija za veću izlaznost glasača?
U današnjem sustavu vrijednosti svaki pokušaj građanskog neposluha neugodno će nas pomaknuti iz komforne zone, oduzeti nam neke naše povlastice ili će ugroziti našu egzistenciju kojoj prijete ovrhe, kamate i blokade naših tekućih računa. Naše osobne slobode limitirane su dubinom našeg džepa ili debljinom novčanika. Govori li to išta o našim moralnim vrijednostima?