Perun, Veles, Učka i Trebišća

Ako vas put ikada dovede na obronke Učke sa njene istočne strane, obavezno posjetite selo Trebišća, selo koje je bilo dom starih Slavena koji su štovali bogove Peruna i Velesa i njima prinosili žrtve. Činjenica je da tu stvarno možete osjetiti istinsku prirodu u kojoj su vladali bogovi Perun i Veles, a na trenutke se zapitate da li oni još uvijek vladaju ovim krajom?

Kakvi su bili ti stari slavenski bogovi? Perunova vladavina prostirala se na svijet živih, neba i zemlje. Perun je opisan kao grub čovjek s bakrenom bradom. Vozi se u kočiji s upregnutim jarcem te nosi moćnu sjekiru, a katkad i čekić. Sjekiru baca na zle ljude i duhove koja se uvijek vraća u njegovu ruku. Njegovo moćno oružje je i zlatna jabuka. Svako božanstvo imalo je svoju životinjski simbol ili oblik, njegov je bio orao, ujedno i simbol boga gromovnika.

Perun je bog druge razine, fizičke i vojne moći, bog rata opremljen nekolicinom fantastičnih oružja. Vjerovalo se da su Perunove munje kamenje i kamene strijele. Prema pučkim vjerovanjima, ostaci prapovijesnih kamenih oružja i alata zapravo su Perunovo kamenje, njegove munje i strijele, a često se nazivaju i Perunovim prstima. Ovo bi se munjevito kamenje vraćalo na nebo vjetrom, pošto su bili ispod tla sedam godina. Perunovo je oružje štitilo od nesreće, zle magije, bolesti i od gromova.

Tamo gdje bi udarile njegove munje nicala je Perunika, bijeli veliki cvijet nazvan u narodu u čast svome tvorcu. Iako je Perun bio najsnažnije božanstvo, nije bio prvo nego je vrhovnu vlast dobio od svoga oca u znak zahvalnosti što je čitav Nav odnosno gornji svijet spasio od uništenja i propasti. On kao božanstvo pripada trećoj generaciji bogova.

Pošto dualizam dobra i zla prožima slavensku mitologiju. Upravo se to najzornije prikazuje u vječitom sukobu Velesa i Peruna.

Veles je vrhovni bog podzemnog svijeta, prevare, magije, glazbenika ali i stoke. Njegovo mjesto je na dnu, podno planine uz rijeku. Upravo njegov primarni epitet, stočni bog povezan je s vunom, na prvu se podcjenjuje, ali ako znamo da su upravo stočarstvo i poljoprivreda bile primarne i najvažnije za Slavene, postaje nam jasniji razlog štovanja ovih božanstava.

Veles je ujedno zaštitnik domaćih životinja, zemaljskog blaga, ali i bog demona, nemani, divljih zvijeri i zmajeva. Uzimao je oblike različitih divljih životinja, ali i mitskih bića poput zmajeva, ali je u svom izvornom obliku rogat, stasit s dugom bradom ogrnut u vunu.

Veles je prema slavenskoj predodžbi svijeta kao o drvetu života živio u njegovu korijenju. Slao je duhove mrtvih u živi svijet kao svoje glasnike. Svetkovine u njegovu čast održavale su se krajem godine, zimi, kad se približavao kraj svjetskog poretka, kaos je rastao, a granice između svijeta živih i mrtvih postajale su sve bljeđe te su se duhovi predaka vraćali među žive.

Bila je to drevna poganska svetkovina Velje noći, a njezini su ostaci u koledarskim običajima mnogih slavenskih zemalja, koji su poput kombinacije karnevala i Noći vještica, a slavljeni su između Božića i kraja veljače. Mladići ili koledari/vučari odijevali su se u duge kapute od ovčje vune te su nosili groteskne maske, lutali selima u skupinama i bučili.

Pjevali su pjesme o tome kako su dugo putovali te da su mokri i blatnjavi, što je aluzija na vlažni svijet Velesova podzemlja odakle su došli kao duhovi mrtvih. Glava kuće koju bi posjetili ugostio bi ih i darovao bi im ratne darove. To je primjer slavenskog šamanizma, a Veles je tako vjerojatno bio i bog magije te bogatstva. Smatralo se da bi se potom darovi odnijeli Velesu i tako osigurali dobru sreću i bogatstvo obitelji te godine.

Vjeruje se da je upravo njegova duga brada inspiracija za narodnu izreku „Uhvatiti boga za bradu“. Ova dva božanstva predstavljaju potpune suprotnosti, zemlja i voda nasuprot zraku i vatri, poljoprivreda nasuprot stoci, nebesko kraljevstvo nasuprot podzemnom svijetu.

I zato nećemo dužiti s ovom pričom, već ćemo dati toplu preporuku da posjetite Trebišće i svojim čulima osjetite taj bajkoviti kraj…

U nastavku je interaktivna karta lokacije Trebišća.

Facebook komentari

komentara

Komentirajte

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.