Teslina priča o golubici
18. siječnja 2019.Stari grad Veliki Kalnik
22. siječnja 2019.Ako vas put ikada dovede na obronke Učke sa njene istočne strane, obavezno posjetite selo Trebišća, selo koje je bilo dom starih Slavena koji su štovali bogove Peruna i Velesa i njima prinosili žrtve. Činjenica je da tu stvarno možete osjetiti istinsku prirodu u kojoj su vladali bogovi Perun i Veles, a na trenutke se zapitate da li oni još uvijek vladaju ovim krajom?
Kakvi su bili ti stari slavenski bogovi? Perunova vladavina prostirala se na svijet živih, neba i zemlje. Perun je opisan kao grub čovjek s bakrenom bradom. Vozi se u kočiji s upregnutim jarcem te nosi moćnu sjekiru, a katkad i čekić. Sjekiru baca na zle ljude i duhove koja se uvijek vraća u njegovu ruku. Njegovo moćno oružje je i zlatna jabuka. Svako božanstvo imalo je svoju životinjski simbol ili oblik, njegov je bio orao, ujedno i simbol boga gromovnika.
Perun je bog druge razine, fizičke i vojne moći, bog rata opremljen nekolicinom fantastičnih oružja. Vjerovalo se da su Perunove munje kamenje i kamene strijele. Prema pučkim vjerovanjima, ostaci prapovijesnih kamenih oružja i alata zapravo su Perunovo kamenje, njegove munje i strijele, a često se nazivaju i Perunovim prstima. Ovo bi se munjevito kamenje vraćalo na nebo vjetrom, pošto su bili ispod tla sedam godina. Perunovo je oružje štitilo od nesreće, zle magije, bolesti i od gromova.
Tamo gdje bi udarile njegove munje nicala je Perunika, bijeli veliki cvijet nazvan u narodu u čast svome tvorcu. Iako je Perun bio najsnažnije božanstvo, nije bio prvo nego je vrhovnu vlast dobio od svoga oca u znak zahvalnosti što je čitav Nav odnosno gornji svijet spasio od uništenja i propasti. On kao božanstvo pripada trećoj generaciji bogova.
Pošto dualizam dobra i zla prožima slavensku mitologiju. Upravo se to najzornije prikazuje u vječitom sukobu Velesa i Peruna.
Veles je vrhovni bog podzemnog svijeta, prevare, magije, glazbenika ali i stoke. Njegovo mjesto je na dnu, podno planine uz rijeku. Upravo njegov primarni epitet, stočni bog povezan je s vunom, na prvu se podcjenjuje, ali ako znamo da su upravo stočarstvo i poljoprivreda bile primarne i najvažnije za Slavene, postaje nam jasniji razlog štovanja ovih božanstava.
Veles je ujedno zaštitnik domaćih životinja, zemaljskog blaga, ali i bog demona, nemani, divljih zvijeri i zmajeva. Uzimao je oblike različitih divljih životinja, ali i mitskih bića poput zmajeva, ali je u svom izvornom obliku rogat, stasit s dugom bradom ogrnut u vunu.
Veles je prema slavenskoj predodžbi svijeta kao o drvetu života živio u njegovu korijenju. Slao je duhove mrtvih u živi svijet kao svoje glasnike. Svetkovine u njegovu čast održavale su se krajem godine, zimi, kad se približavao kraj svjetskog poretka, kaos je rastao, a granice između svijeta živih i mrtvih postajale su sve bljeđe te su se duhovi predaka vraćali među žive.
Bila je to drevna poganska svetkovina Velje noći, a njezini su ostaci u koledarskim običajima mnogih slavenskih zemalja, koji su poput kombinacije karnevala i Noći vještica, a slavljeni su između Božića i kraja veljače. Mladići ili koledari/vučari odijevali su se u duge kapute od ovčje vune te su nosili groteskne maske, lutali selima u skupinama i bučili.
Pjevali su pjesme o tome kako su dugo putovali te da su mokri i blatnjavi, što je aluzija na vlažni svijet Velesova podzemlja odakle su došli kao duhovi mrtvih. Glava kuće koju bi posjetili ugostio bi ih i darovao bi im ratne darove. To je primjer slavenskog šamanizma, a Veles je tako vjerojatno bio i bog magije te bogatstva. Smatralo se da bi se potom darovi odnijeli Velesu i tako osigurali dobru sreću i bogatstvo obitelji te godine.
Vjeruje se da je upravo njegova duga brada inspiracija za narodnu izreku „Uhvatiti boga za bradu“. Ova dva božanstva predstavljaju potpune suprotnosti, zemlja i voda nasuprot zraku i vatri, poljoprivreda nasuprot stoci, nebesko kraljevstvo nasuprot podzemnom svijetu.
I zato nećemo dužiti s ovom pričom, već ćemo dati toplu preporuku da posjetite Trebišće i svojim čulima osjetite taj bajkoviti kraj…
U nastavku je interaktivna karta lokacije Trebišća.