Kada kažemo da započinje sezona asparagusa mislimo na berbu divljih šparoga, iako nije jasno zbog čega je u govoru ipak pretežno nazivamo šparugom, a uporno pišemo šparogom.

Asparagus je engleski naziv za šparogu (latinski Asparagus officinalis), a odnosi se na samoniklu primorsku biljku koja raste duž cijele naše obale. Osim gustog šipražja i kamenjara, šparoga odlično uspijeva i na opožarenim mjestima.

Ne postoji pravilo da su šparogari – berači šparoga isti oni sladokusci koji najviše uživaju u toj deliciji. Dok pojedini ljudi uživaju u samoj šetnji i berbi šparoga, ima i onih koji ih više vole degustirati. Neki ljudi nemaju afiniteta za branje šparoga, niti imaju nužan dar zapažanja da ih uoče u gustom zelenilu, ali ih svejedno vole konzumirati. Stoga je poželjno da su berači i sladokusci međusobno neposredno povezani kako bismo svi zajedno uživali, svatko na svoj način, u ovoj delikatesnoj namirnici. 

Šparoga ima veliku nutritivnu vrijednost, bogata je vitaminima i mineralima, C-vitaminom, B-vitaminom, kalijem, fosforom, sumporom, kalcijem i magnezijem. Osim toga, šparoga sadrži željezo, bakar, cink, fluor i jod. Iako ne posjeduje energetsku vrijednost, njena ljekovitost ju je proslavila još u vrlo davna vremena. Poznato je da je šparoga diuretik, koji čisti bubrege, jetru i mokraćne kanale. No, manje su poznata njena svojstva da ojačava oslabljene kapilare, te da ima stimulativno djelovanje na intelektualni rad.

Navodno je šparoga sa sjevernog Jadrana bitno intenzivnije arome i gorčine, a razlog tome mogao bi ležati u mikroklimi koja tome pogoduje.

Poznata je stara uzrečica da tamo gdje ima šparoga ima i zmija. Iskusni šparogari navukavši škornje (gumene čizme) i zgrabivši rankun ( široko sječivo s povijenim oštrim vrhom nasađeno na motku) u ruke, krenu u akciju branja šparoga dok amaterski berači pronađu neki drveni štap kojim razgrću gusto šipražje i grmlje. I jedni i drugi često nakon berbe imaju izgrebane ruke jer oprez često nadvlada adrenalin i uzbuđenje u ovoj vječitoj igri istraživanja i razotkrivanja.

Šparogu se može pripremiti na bezbroj različitih načina, te se može maštovito koristiti u pripremama raznih jela, pa se tako njena konzumacija može prilagoditi i onima koji ne uživaju u njenoj aromatičnoj gorčini. Prokuhavanjem, blanširanjem i dinstanjem šparoga gubi gorčinu. Šparogu se može zamrznuti kako bismo i u zimskim mjesecima mogli povremeno obogatiti naš jelovnik ovom namirnicom. Razni omleti, fritaje, umaci, juhe i salate tek su bazne odrednice gdje se sve šparoga može uvrstiti u naše jelovnike, bilo kao osnovna namirnica ili kao dodatak i ravnopravni sastojak u obroku.